Rimska mreža ispod asfalta: kako antički katastar i danas oblikuje Zadar

Iako se na prvi pogled čini da suvremeni Zadar raste stihijski, ispod asfalta, kvartova i naizgled kaotičnih ulica skriva se strogo uređen sustav star gotovo dvije tisuće godina. Upravo tim nevidljivim, ali i dalje prisutnim tragovima rimske organizacije prostora bavi se znanstveno-istraživački projekt „Sjeti me se: valorizacija prostorno-društvenih mijena zadarskog antičkog katastra“ (SMS), koji se provodi na Sveučilište u Zadru.

Voditeljica projekta, izv. prof. dr. sc. Josipa Baraka Perica, objašnjava kako je cilj projekta „podsjetiti“ na znanje koje je ostalo poznato tek uskom krugu stručnjaka, dok je većini građana potpuno nevidljivo.

Rimljani su ostavili – mi smo nastavili koristiti

Zapravo je iznenađujuće koliko je rimski sustav podjele zemljišta još uvijek prisutan u današnjem prostoru Zadra i njegove okolice, ističe Baraka Perica. Tragovi antičke centurijacije – pravilne mreže kvadrata veličine oko 710 x 710 metara – i danas se mogu prepoznati u smjerovima cesta, ali i u granicama parcela, osobito izvan same gradske jezgre Zadar.

Rimljani su taj sustav koristili za učinkovitu organizaciju prostora, lakše snalaženje i određivanje ekonomske vrijednosti zemljišta. Ono što posebno fascinira jest činjenica da se ta infrastruktura, zahvaljujući dugotrajnoj agrarnoj namjeni prostora, održala gotovo 2000 godina.

Tehnologija otkriva ono što oko ne vidi

Ključni iskorak u istraživanju omogućila je suvremena tehnologija, ponajprije LiDAR snimanja. Tek sada, zahvaljujući razvoju tehnologije, možemo točno utvrditi koliki je bio antički katastar, objašnjava voditeljica projekta.

Dosadašnje pretpostavke govorile su o znatno manjem obuhvatu, no novi podaci pokazuju da se rimska mreža protezala mnogo dalje nego što se mislilo – sve do Biograda, s granicama prema Poličniku i Petarčanima. To prije nitko nije mogao jasno vidjeti, naglašava Baraka Perica.

Kaos ulica kao povijesna vrijednost

Jedno od zanimljivijih otkrića jest i novo čitanje današnjeg urbanog „kaosa“. Nepravilne ulice i uski prolazi, osobito u pojedinim kvartovima, zapravo su rezultat srednjovjekovnih podjela zemljišta koje su se nadovezivale na rimski katastar. Te ceste koje nas danas frustriraju zapravo su nekadašnje granice parcela. One sada dobivaju novu vrijednost – povijesnu, kaže voditeljica projekta.

Planiranje grada: povratak antičkoj logici?

Istraživanje ne ostaje samo u domeni prošlosti. Rezultati projekta mogli bi imati važnu ulogu i u budućem urbanističkom razvoju. Nakon Drugog svjetskog rata se već djelomično vodilo računa o tim smjerovima. Smatram da bi budući razvoj grada i novih kvartova trebao slijediti antičku centurijaciju – to bi gradu dalo veću prepoznatljivost , ističe Baraka Perica.

Na pitanje je li rimski sustav parcelizacije bio kvalitetniji od današnjeg, odgovor je jasan: Mislim da jest. Rimljani su imali stroga pravila i zakone. Nije se moglo graditi kako je tko htio. Sve je bilo planski i precizno određeno.

Mapa prošlosti za grad budućnosti

Projekt SMS zamišljen je kao izrazito interdisciplinaran. Prikupljat će se arheološki, povijesni i arhivski podaci o posjedima, selima, crkvama i prometnicama kroz različita razdoblja, a konačni rezultat bit će digitalna interpretacijska karta. Na njoj će se „klikom“ moći otkrivati slojevi povijesti prostora koji danas doživljavamo kao samorazumljive.

Na taj način, rimska mreža neće ostati skrivena ispod grada – nego će postati ključ za razumijevanje njegova identiteta, kontinuiteta i budućeg razvoja.