Sakarun nije “tropska razglednica”

Klimatske promjene i turizam na Jadranu: Dugi otok kao primjer prilagodbe budućnosti

U sklopu završne faze međunarodnog Interreg Mediterranean projekta Nature for Climate Change, u Zadru je održan stručni skup posvećen utjecaju klimatskih promjena na turizam i mogućim rješenjima za jačanje otpornosti obalnih destinacija diljem Mediterana. Projekt okuplja partnere iz Hrvatske, Francuske, Španjolske, Grčke te Bosne i Hercegovine, a vodeći partner bio je Institut za turizam.

Cilj projekta bio je razviti konkretne mjere prilagodbe klimatskim promjenama kroz rješenja temeljena na prirodi, s posebnim naglaskom na turističke destinacije koje su sve izloženije ekstremnim vremenskim uvjetima, podizanju razine mora i toplinskim valovima.

Dugi otok kao pilot destinacija

Kao hrvatska pilot destinacija u projektu odabran je Dugi otok. U okviru projekta izrađena je Strategija prilagodbe turizma klimatskim promjenama za područje Zadarske županije, dok je za Dugi otok pripremljen konkretan akcijski plan.

No, kako ističu sudionici projekta, cilj nije ostati samo na dokumentima i strategijama “na papiru”, već provesti stvarne mjere na terenu.

Jedna od prvih konkretnih aktivnosti provodi se na plaži Sakarun, gdje je planirano postavljanje drvenih mostića koji će omogućiti turistima lakše i sigurnije korištenje plaže, uz istovremenu zaštitu prirodnog okoliša.

Zaštita plaže i očuvanje Posidonije

Posebna pažnja usmjerena je na očuvanje naplavina morske cvjetnice Posidonije, koje su se ranijih godina često uklanjale s plaža kako bi prostor izgledao “urednije” turistima. Međutim, stručnjaci danas upozoravaju kako upravo te prirodne naplavine imaju ključnu ulogu u stabilizaciji obale i očuvanju pijeska.

Uklanjanjem Posidonije dolazilo je do postupnog odnošenja pijeska i smanjivanja same plaže. Novi pristup temelji se na razumijevanju prirodnih procesa i prilagodbi turističke infrastrukture okolišu, umjesto mijenjanja prirode zbog kratkoročnih estetskih zahtjeva.

Postavljanjem drvenih mostića omogućit će se nesmetano kretanje turista i estetsko uređenje prostora, dok će prirodni zaštitni sloj ostati očuvan.

Klimatske promjene mijenjaju turizam

Sudionici skupa naglasili su kako klimatske promjene već sada značajno utječu na razvoj turizma na Jadranu. Sve češće poplave obalnih područja, ekstremni toplinski valovi i promjene vremenskih obrazaca zahtijevaju prilagodbu turističkih destinacija novim uvjetima.

Kako ističu stručnjaci, klimatske promjene više nije moguće izbjeći, ali je moguće pravovremeno reagirati i prilagoditi infrastrukturu i turističke sadržaje.

Primjeri mjera uključuju podizanje i zaštitu riva koje su izložene plavljenju, razvoj novih kulturnih i turističkih sadržaja u zatvorenim prostorima tijekom toplinskih udara, kao i dugoročne infrastrukturne zahvate koji mogu povećati otpornost destinacija.

Mjere prilagodbe mogu biti jednostavne i financijski manje zahtjevne, poput razvoja novih turističkih proizvoda, ali i velike infrastrukturne investicije koje dugoročno osiguravaju održivost i kvalitetu života lokalnog stanovništva i turista.

Zadarska županija traži održiva rješenja

Osim Dugog otoka, projekt obuhvaća i šire područje Zadarske županije, za koje su izrađene strateške smjernice prilagodbe turizma klimatskim promjenama. Na skupu su sudjelovali stručnjaci Instituta za turizam, među kojima i koordinatorica projekta Izidora Marković Vukadin, koja je predstavila dosadašnje rezultate i planove za buduće aktivnosti.

Zaključak skupa bio je jasan – održivi razvoj turizma i prilagodba klimatskim promjenama više nisu opcija, već nužnost za budućnost Jadrana i mediteranskih destinacija.

Stručnjaci upozoravaju: Klimatski rizici postaju ključni izazov turizma na Jadranu

Klimatske promjene sve snažnije utječu na turističke destinacije diljem Jadrana, a prilagodba novim uvjetima postaje jedan od glavnih izazova lokalnih zajednica i turističkog sektora. Upravo o tome govorilo se u sklopu Interreg projekta Nature for Climate Change, koji je okupio stručnjake iz više mediteranskih zemalja s ciljem razvoja održivih rješenja za obalne destinacije.

Mira Zovko, znanstvena suradnica Instituta za turizam, istaknula je kako je jedan od ključnih koraka u prilagodbi izrada analiza klimatskih rizika.

Analiza klimatskih rizika kao temelj razvoja 

Prema riječima Mire Zovko, svako područje koje planira razvoj, posebno turistički, trebalo bi imati jasnu procjenu klimatskih rizika kako bi se pravovremeno moglo reagirati na moguće posljedice klimatskih promjena.

Analiza klimatskih rizika predstavlja temelj za planiranje budućih mjera. Potrebno je razumjeti s kojim se konkretnim rizicima suočava određeno područje kako bi se zajednica i turistički sektor mogli osnažiti i prilagoditi„, naglasila je.

Cilj takvih analiza nije samo prepoznati probleme, već i razviti konkretne mjere koje mogu ublažiti posljedice ekstremnih vremenskih pojava poput toplinskih valova, poplava ili nestašice vode.

Inovativna rješenja za gradove i turizam

Među mogućim rješenjima izdvajaju se inovativni sustavi poput kišnih vrtova, održivih sustava navodnjavanja i urbanih sjenica koje mogu smanjiti temperaturu u gradskim ulicama i do pet stupnjeva.

Takve mjere nisu važne samo za kvalitetu života građana, već i za turističko iskustvo, osobito tijekom ljetnih mjeseci kada su toplinski valovi sve češći i intenzivniji.

Posebna pažnja usmjerena je na obalna područja, gdje klimatske promjene najizraženije utječu na infrastrukturu i turističke sadržaje. Stručnjaci upozoravaju kako bi već u fazi planiranja trebalo voditi računa o podizanju otpornosti objekata uz more.

Danas već postoje modularne građevine koje se u slučaju velikih valova ili ekstremnih vremenskih uvjeta mogu premjestiti ili prilagoditi, pojasnila je Zovko, dodajući kako suvremena tehnologija omogućuje sve učinkovitije načine prilagodbe.

Energetska učinkovitost i dekarbonizacija

Iako je projekt prvenstveno usmjeren na prilagodbu klimatskim promjenama, dotaknuta je i tema ublažavanja njihovih posljedica kroz dekarbonizaciju društva i povećanje energetske učinkovitosti.

Prema riječima stručnjaka, u nekim gradovima i općinama još uvijek nema dovoljno natječaja i poticaja za energetsku obnovu i prilagodbu klimatskim izazovima, zbog čega bi lokalne zajednice trebale snažnije ulagati u takve programe.

Kao važan problem istaknuto je i to što brojni projekti koji nisu financirani sredstvima Europske unije ne prolaze obveznu procjenu klimatskih rizika. Zbog toga se često događa da se objekti grade preblizu obali ili bez održivih sustava upravljanja vodom, poput spremnika za kišnicu.

Gradovi i općine moraju planirati sredstva

Na pitanje trebaju li gradovi i općine u svojim proračunima predvidjeti više sredstava za prilagodbu klimatskim promjenama, Zovko odgovara potvrdno.

Lokalne zajednice već dijelom imaju osigurana sredstva, ne samo iz vlastitih proračuna, već i kroz Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Postoje programi i financijski mehanizmi za klimatske mjere i energetsku učinkovitost, no potrebno ih je još snažnije koristiti, istaknula je.

Zaključak stručnjaka je kako prilagodba klimatskim promjenama više nije pitanje budućnosti, već nužnost sadašnjosti, posebno za turističke destinacije koje ovise o očuvanom okolišu i kvalitetnoj infrastrukturi.

Sakarun više nije “tropska razglednica”: Stručnjaci upozoravaju na potrebu zaštite prirode i prilagodbe turizma

Plaža Sakarun na Dugom otoku godinama je jedna od najprepoznatljivijih turističkih lokacija na hrvatskoj obali, no sve veći turistički pritisak i posljedice klimatskih promjena otvorili su pitanje njezine dugoročne zaštite i održivosti.

U sklopu međunarodnog projekta Nature4ClimateChange, na tim izazovima radi i javna ustanova Natura Jadera, partner projekta zadužen za upravljanje zaštićenim područjima na Dugom otoku.

Lokalna koordinatorica projekta iz projektnog tima Natura Jadere, Nives Rogoznica, istaknula je kako je cilj projekta pronaći rješenja koja će istovremeno štititi prirodu i omogućiti održivo korištenje prostora.

Rješenja utemeljena na prirodi

Kako pojašnjava Rogoznica, Natura Jadera uključila se u projekt upravo zbog problema s kojima se posljednjih godina suočava plaža Sakarun.

Na toj lokaciji željeli smo razviti ono što nazivamo ‘rješenjima utemeljenima na prirodi’. Zato je izrađen lokalni akcijski plan koji se bavi prilagodbom klimatskim promjenama na Dugom otoku, uključujući konkretna rješenja za područje Sakaruna, kazala je.

Projekt obuhvaća niz aktivnosti usmjerenih na zaštitu obale, očuvanje prirodnih procesa i smanjenje negativnih posljedica masovnog turizma.

Turistički pritisak na Sakarun

Plaža Sakarun već godinama trpi iznimno velik broj posjetitelja tijekom ljetne sezone, što je ostavilo posljedice na njezin prirodni izgled i stabilnost obale. Iz Natura Jadere naglašavaju kako turizam promatraju prvenstveno kroz prizmu zaštite prirode.

Mi ne ulazimo u organizaciju turizma, već promatramo kakav utjecaj turistički pritisak ima na prirodni prostor. Naša je pozicija prije svega zaštita prirode, istaknula je Rogoznica.

Dodaje kako se posljednjih godina sve više govori o prirodi kroz koncept „usluga ekosustava”, odnosno koristi koje priroda pruža društvu i gospodarstvu, uključujući turizam.

Klimatske promjene neminovno će pogoditi gospodarstvo, a posebno mediteranski turizam. Zato je nužno da zajedno razgovaramo o održivim modelima razvoja, rekla je.

Borba protiv erozije plaže

Jedan od glavnih problema Sakaruna je erozija plaže, zbog koje dolazi do postupnog nestajanja pijeska i promjene izgleda obale. U Natura Jaderi ističu kako je prioritet istražiti načine zaustavljanja erozije, a ako bude moguće, i pokretanja procesa oporavka plaže.

Naš cilj je pronaći rješenja kako zaustaviti eroziju i, ako bude moguće, učiniti taj proces reverzibilnim, naglasila je Rogoznica.

Prema njezinim riječima, posljednjih godina ipak se primjećuje veće razumijevanje lokalne zajednice za potrebu zaštite prostora.

Danas imamo više razumijevanja od turističkih zajednica, Općine Sali i mjesta Božava da plažu treba drugačije predstavljati i zaštititi, rekla je.

Novi identitet Sakaruna

Stručnjaci smatraju kako je potrebno promijeniti način na koji se Sakarun promovira turistima.

Više ga ne možemo predstavljati kao tropsku pješčanu plažu. Sakarun je prirodna, ruralna plaža s naslagama posidonije i takvu je moramo prihvatiti, poručila je Rogoznica.

Upravo očuvanje prirodnog identiteta plaže i prilagodba turizma stvarnim mogućnostima prostora ključni su koraci za dugoročnu održivost jedne od najpoznatijih plaža na Jadranu.