Damir Bartol Indoš i Tanja Vrvilo: „Oklopljeni kvartet: Arahnofonija br. 4“

U četvrtak, 1. svibnja premijerno emitiramo na 3. programu Hrvatskog radija u 18 sati audio dramu „Oklopljeni kvartet: Arahnofonija br. 4“ Damira Bartola Indoša i Tanje Vrvilo. 

Autorstvo i izvedba: Damir Bartol Indoš i Tanja Vrvilo. Tonska majstorica: Marijana Begović. Dramaturginja: Ivana Gudelj. Urednica: Katja Šimunić. 

Iz oklopljenog instrumentarija Parainstituta Indoš za izvedbe ekstremnog muzičkog kazališta u radijskom je ateljeu postavljen skriveni gudači kvartet za četiri stavka Arahnofonije, Arahnina učenja o vječnom vraćanju najlakšeg tereta postojanja. Nepodnošljivu lakoću utjelovljuje čelična četverodijelna zvučna skulptura u čijoj su unutrašnjosti očuvani klasični instrumenti. Njihova je prekrivenost dvostruka. U ateljeu, drveni puževi i žice zategnute čivijama oklopljenih violončela još proviruju kroz svoja čelična kućišta između žičanih opruga, ali željezni surogati violine i kontrabasa ne propuštaju pogled u nutrinu svojih tijela. Radijsko uho prisjeća se žičanih vibracija pohranjenih gudačko-opružnih kvarteta i njegovih modela čeličnih i megafonskih gudala, igala, magnetskih ruku i slobodno padajućih magneta iz rekvizitarija duhovno recikliranog kazališta, pronađenih i prenamijenjenih industrijskih i vojnih trzalica. Lakoća je zarobljena, okovana i sačuvana. Četiri stavka Arahnofonije za oklopljeni kvartet zrcale instrumentali druge četverodijelne skupine - gitarskog megafonskog kvarteta i preparirane klavirske harfe za sonifikaciju Arahnine mreže.

Arahnofoničari prstohvatima vibriraju hvataljke okomito nategnutih opruga, žice akustično-megafonskih gitara, čivije metalnih violončela, konjiće produženog trapezoidnog opružnog violončela, žičnjake metalne violine arahnofonirajući elektronično ili poluakustično njihova drvena ili metalna rezonantna tijela. Glasovi arahnofoničara Damira Bartola Indoša i arahnofoničarke Tanje Vrvilo opterećeni su parmenidovskim tonovima. Za svaku ruku vrijede četiri odnosa: Što je ton svjetliji ili tamniji, nit je bliže ili dalje onome koji sluša. Što je grublji ili nježniji početak tona, to je više ili manje niti povezano s početnim čvorom. Što je zvuk postojaniji ili nepostojaniji, to je nit duža ili kraća. Što se više zvukova preklapa, to je mreža toplija ili hladnija. Oni koji osluškuju kreću se po niti koja prati os lakoće paukove mreže. Dok prsti sviraju, čuje se zvučni prikaz niti smještenih u rezu okomito na os arahnofonije. Bilo ih je mnogo i raznih. Arahnofoničar i arahnofoničarka oklopljuju otvaranje svijeta u čovjeku u trenutku suspenzije ljudske animalnosti i njegove automatonizacije, kobni eros kukca bespovratno skončanog u Arahninoj mreži. Hvataju oblik Arahninog udaljenog radara.

Oklopljeni kvartet za arahnofikaciju izvodi žive i automatonske teme postajanja Arahnom, prizivajući tonove životinjskih fragmenata iz zapisa Heraklita, Alberta Fortisa, Henryja Davida Thoreaua, Maxa Schellera, Friedricha Nietzschea, Zorana Šilovića.

Damir Bartol Indoš je performer, kazališni i vizualni umjetnik, stvara eksperimentalne muzičke instrumente, zvučne skulpture i grafičke partiture. Bio je član neoavangardne kazališne grupe Kugla Glumište s kojom je stvarao i izvodio niz utjecajnih akcija i performansa u razdoblju od 1975. do 1981./1982. Tijekom 1980-ih, kao pokretač tvrde frakcije nazvane Grupa Kugla, DB Indoš je radio seriju grupnih i solo performansa. Od 1990-ih, pod imenom DB Indoš Kuća ekstremnog muzičkog kazališta ostvaruje niz projekata i gostovanja u zemlji i svijetu s brojnim domaćim i stranim umjetnicima. U protekla dva desetljeća u autorskoj suradnji s glumicom i filmologinjom Tanjom Vrvilo realizira eksperimentalne kazališne radove i performanse koji su gostovali na brojnim domaćim i međunarodnim festivalima. Kao kazališni redatelj bio je član HZSU-a, a ULUPUHA-a u sekciji kazališne scenografije. Dobitnik je medalje Grada Zagreba 2009. za doprinos alternativnoj kulturi Hrvatske, prve nagrade na natječaju MSU THT 2011. za zvučnu skulpturu Šahtofon, grupne nagrade hrvatske selekcije na 13. Praškom kvadrijenalu, 2015. za korištenje scenskog prostora u koautorstvu s Tanjom Vrvilo u predstavi Tosca 914. Dobitnik je Nagrade Vladimir Nazor za životno djelo u kazališnoj umjetnosti 2023.

Tanja Vrvilo je izvedbena umjetnica, filmologinja i filmska kustosica čiji rad povezuje radikalne umjetničke prakse i obrazovanje. Posljednih 20 godina koautorica je i izvođačica u brojnim multimedijalnim predstavama s izvedbenim umjetnikom Damirom Bartolom Indošem i Kućom ekstremnog muzičkog kazališta. Pokretačica je Filmskih mutacija: festivala nevidljivog filma, međunarodnog festivala o politikama filmskog kustostva, koji se od 2007. odvija u Zagrebu i Rijeci. Vodila je dodiplomski studij filma i predavala na filmskoj akademiji film.factory Béle Tarra u Sarajevu, trenutačno predaje na Odsjeku za Film i video te na Odsjeku za Kazališnu umjetnost – Gluma na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Autorica je i prevoditeljica mnogih eseja i urednica publikacija te kustosica niza redovnih i festivalskih filmskih programa za različite dispozitive. Zajednički rad s DB Indošem i drugim hrvatskim umjetnicima nagrađen je na Praškom kvadrijenalu 2015. i 2019. godine. Recentni monumentalni koautorski izložbeno-izvedbeni projekt s DB Indošem Šahto-kultura obuhvatio je tri predstave Panika pod Suncem, Svi pričaju o vremenu mi ne!, Ismena, Rotulus Homo Pendulum i tri radionice s više od 50 suradnika i sudionika. Kao samostalna umjetnica članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, Hrvatskog društva dramskih umjetnika i Hrvatske zajednice filmskih kritičara.

Audiodramu „Oklopljeni kvartet: Arahnofonija br. 4“ možete poslušati kad i gdje želite na stranici emisije Radio atelje:

https://radio.hrt.hr/slusaonica/radio-atelje