Druženje s Milom Manarom

U prvom ovogodišnjem "Stripu na Trećem" donosimo izbor iz razgovora koji su tijekom nedavnog 29. Sa(n)jma knjige u Istri vođeni s velikim talijanskim majstorom stripa Mauriliom Milom Manarom. Najpoznatiji gost pulskog književnog festivala, koji je i svečano otvorio tu manifestaciju, jedan je od najuglednijih europskih crtača stripova. Iza njega je gotovo šest desetljeća kontinuiranog i plodnog stvaralaštva tijekom kojeg je među ostalim surađivao i s Hugom Prattom, Federicom Fellinijem, Pedrom Almódovarom i Alejandrom Jodorowskim. Na Sa(n)jmu knjige u Istri Manara je predstavio zasad samo talijansko izdanje svog novog stripa, prvi dio dvodijelne adaptacije glasovitog romana "Ime ruže" Umberta Eca.

Osim što je svečano otvorio festival, za koji je izradio atraktivan plakat s motivom iz filma "Ginger i Fred" Federica Fellinija, u prekrasnom ambijentu pulskog muzejsko-galerijskog prostora Sveta srca otvorena je izložba njegovih radova naslovljena "Milo Manara: Između stripa, literature i filma". Tijekom festivala Manara se nekoliko puta družio s posjetiteljima, među ostalim i na press-konferenciji u kavani Mozart u Domu hrvatskih branitelja te na "Doručku s autorom" u istom prostoru. Manara je crtao za posjetitelje i potpisivao brojna hrvatska izdanja svojih stripova, a u emisiji donosimo najzanimljivije dijelove razgovora koji su s njim vođeni u tim progodama.

Milo Manara je rođen u južnom Tirolu, u Dolomitima, a kulturološki ga je oblikovala Verona. Mnogi talijanski intelektualci vraćali su se u predjele svog djetinjstva, u predjele koji su ih formirali i odredili kao djecu. Što njemu danas znače južni Tirol i Dolomiti, i s obzirom na to što mu majka nekad nije dopuštala da čita stripove? On potječe iz radničke obitelji, iz radničke klase. I sam je već u dobi od 12 godina radio, kao i njegova braća. Slikao je panele, vrlo je rano iskazao svoj dar za vizualno. Studirao je arhitekturu u Veneciji, ali potom je pristupio na određeni način vrlo posebnoj generaciji talijanskih slikara. Bila je to generacija likovnih umjetnika koja je odlučila ustati protiv tradicije figurativnog slikarstva. Zbog čega je pristupio toj generaciji umjetnika i sebe na jednoj poznatoj slici naslikao kao osobu koja nogom udara kravu?

I strip je figurativna umjetnost, a uz to je još uvijek riječ i o umjetnosti za široke krugove čitatelja, o umjetnosti za mase. Manara se stripovima počeo nadahnjivati kasnije, nije ih čitao u djetinjstvu. Ali ih je prihvatio kao formu koja se vrlo elegantno sljubljuje s idejom masovne reprodukcije. Kako je došlo do toga da se zarazi stripom? Kakvo je Manarino iskustvo s političkom korektnošću? Koliko je ona utjecala na njegov rad i kako općenito utječe na strip scenu? U kojoj mjeri se današnji pritisci na njega s obzirom na političku korektnost razlikuju od pritisaka kojima je bio izložen prije nekoliko desetljeća, kad su mu stripovi proglašavani nemoralnim i neprihvatljivim? Sa svojim velikim sunarodnjakom i također majstorom devete umjetnosti Hugom Prattom Manara je kreirao dva stripa – "Indijansko ljeto" i "El Gaucho". Kakve uspomene ga vežu uz Huga Pratta i rad s njim?

Kad se govori o njegovu odnosu s Hugom Prattom, poznato je da je Manara jednom rekao kako se on nije smio toliko vezati uz lik Corta Maltesea. On je kao junak izuzetno popularan, i među čitateljima u Hrvatskoj, a Pratt se kao autor više jednostavno nije mogao odvojiti od njega. Osobnost Corta Maltesea gotovo da se poistovjećivala s osobnošću Huga Pratta. Manara je rekao i da on nije napravio takvu grešku, da je kao autor zadržao vlastitu osobnost u svim svojim likovima, odnosno da ga se ne može povezati samo s jednim konkretnim likom. Glasoviti talijanski autor je također dva stripa realizirao u suradnji s još jednim svojim velikim sunarodnjakom, slavnim redateljem Federicom Fellinijem. Zajedno su kreirali stripove "Put u tulum" i "Putovanje G. Mastorne, zvanog Fernet". Kakve ga uspomene vežu uz Fellinija i uz rad s njim?

Mamari je postavljeno i pitanje koliko se strip kao medij i kao umjetnost promijenio od vremena kad je on počeo stvarati do danas? Koliko se promijenio doživljaj stripa kao umjetnosti i njegov status u umjetničkom svijetu. Koliko je strip atraktivan djeci i mladima u današnjem svijetu, u kojem dominiraju internet, društvene mreže i drugačiji oblici izražavanja? Koliko Manara poznaje hrvatski strip i njegove autore, i je li možda u kontaktu s nekim ili nekima od njih? Kakva je prema njemu budućnost talijanskog stripa? Koje bi mlade talijanske autore izdvojio? Sve to i još više možete doznati u dijelovima razgovora s uglednim strip-meštrom Milom Manarom, koji su vođeni na 29. Sa(n)jmu knjige u Istri.

Dijelove razgovora s Milom Manarom poslušajte u emisiji "Strip na Trećem" Trećeg programa Hrvatskog radija u ponedjeljak 8. siječnja, te naknadno u Slušaonici Hrvatske radiotelevizije.