U emisiji Do korica čitamo tekst filozofkinje i prevoditeljice Nadežde Čačinovič pod naslovom „Prevodeći Kafku“. Autorica u članku sažima iskustva i impresije nakon rada na prevođenju 1. toma Kafkinih Dnevnika. Prijevod je to kritičkog izdanja iz 1990. godine koje se temelji na izvornoj, rukopisnoj verziji, a do kraja godine trebala bi izaći i preostala dva toma knjige praškog književnika.
Prevodeći Kafku
12.04.2022.
16:21
Autor: Gordana Crnković
ilustracija
Foto: ilustracija / ilustracija
Knjiga u dva toma pod naslovom Dnevnici Franza Kafke prvi put je objavljena 1948. i 1949. godine, u redakciji Maxa Broda, Kafkinog prijatelja koji se oglušio na Kafkinu posljednju volju, uputu da nedovršena djela budu uništena. Kao što je danas općepoznato, Kafka je za života objavio samo nekoliko proznih radova, uglavnom zbirki pripovijedaka. Njegovi radovi koje i danas čitamo i po kojima je Kafka prepoznatljiv i zapamćen ostali su nedovršeni i objavljeni su posmrtno. Uz romane Proces, Dvorac i Amerika, posmrtno objavljenim Kafkinim radovima pripadaju i Dnevnici, koje je počeo voditi u 27. – oj godini života i ustrajao je u tom pisanju do godinu dana prije smrti 1924. godine. Prvi priređivač Kafkinih dnevnika bio je upravo Max Brod koji je (obazrivo) intervenirao u dnevničke tekstove, reducirajući ponavljanja.
“Za svakoga imalo upoznatog s književnošću, dapače i za svakoga barem minimalno integriranog u suvremenu kulturu, Kafkino je ime oduvijek tu. On je, dakako, dio lektire. Štoviše, kao što se stalno ističe, preselio se u pridjev, kafkijanskim proglašavaju neke pojave i oni koji nisu čitali ni Proces, a neće ni ove dnevnike. Gotovo svatko prepoznaje Kafkin lik: postoje knjige u kojima se proučava zašto je baš jedna od mogućih varijanti postala toliko «ikonična». Ne neka opuštena i nasmiješena fotografija, nego ona s Kafkinim pogledom ravno u kameru, a ipak je očito povučen i distanciran.”
IZ TEKSTA NADEŽDE ČAČINOVIČ
Bilježnice iz Kafkine ostavštine, koje su istraživači nazvali dnevnicima, zapravo su heterogeni fragmenti koji sadrže skice literarnih tekstova, putopisne, kao i autobiografske zapise. Dok su prva izdanja Kafkinih nedovršenih, fragmentarnih tekstova bila redigirani izbori, u novije vrijeme istraživači su osvijestili potrebu za cjelovitim kritičkim izdanjima radova jednog od najvažnijih autora književnosti na njemačkom jeziku u dvadesetom stoljeću. Ne samo istraživače nego i mnoge čitatelje danas zanima baš sve što je Kafka ikada napisao i ne mogu ih zadovoljiti odabrane stranice.
“No što valja raditi kada se prevodi? Grubo rečeno, postoje dva moguća pristupa. Jedan nastoji izgladiti sve što u jeziku na koji se prevodi ne zvuči dobro i prirodno. Taj pristup sigurno prevladava u prevođenju književnih djela. Prema drugome shvaćanju, prevođenje je gesta dobrodošlice, dobrodošlice nečemu što s pravom ostaje ne do kraja asimilirano, čija je vrijednost upravo u tome da bude gost. Kada je riječ o ovakvome predlošku, prenošenju izvornoga oblika dnevničkih zapisa, samo je ovo posljednje moguće. ”
IZ TEKSTA NADEŽDA ČAČINOVIČ
Nakon zapisa prevoditeljice knjige Nadežde Čačinovič pod naslovom „Prevodeći Kafku“ slušamo ulomak iz Kafkinih Dnevnika koji čita Tomislav Rališ. Emisija Do korica posvećena novom prijevodu djela Franza Kafke na programu je 15.4.2022. u 22:02, a nakon emitiranja dostupna je u Slušaonici Hrvatskog radija.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.
Vezani sadržaj
Emisija
Emisija je posvećena novijoj svjetskoj proznoj književnosti u hrvatskom prijevodu. Govorimo o knjigama koje želimo ponovno pročitati. Prozna djela predstavljamo uvodnim tekstom ili kroz razgovor s prevoditeljima, teoretičarima, kritičarima i piscima, a odabrane prozne ulomke čitaju glumci.
Poslušajte u Slušaonici
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora