Točka je rezervirana samo za Boga

U emisiji Era bestselera  govorimo o Laszlu Krasznahorkaiju, dobitniku Nobelove nagrade za književnost. Autor Neven Kepeski ugostio je Gordanu Farkaš Sfeci, glavnu urednicu u OceanMoru, Petra Milata, direktora Multimedijalnog instituta koji objavljuju njegove knjige  te Denisa Derka, književnog kritičara i publicista.

 - Uvjerljiv i vizionarski, usred apokaliptičnoga terora potvrđuje moć umjetnosti. On je veliki europski pisac srednjoeuropske tradicije koja se proteže od Franza Kafke do Thomasa Bernharda, a karakterizira ga apsurdizam i groteskni eksces. No njegovo spisateljsko gudalo ima više žica, i on također gleda prema istoku usvajajući kontemplativan, fino kalibriran ton-dio je obrazloženja Švedske akademije zašto je baš mađarskom piscu Laszlu Krasznahorkaiju dodjeljena Nobelova nagrada za književnost za 2025 godinu. 

Laszlo Krasznahorkai rođen je 5. siječnja 1954. godine u Gyuli u jugoistočnoj Mađarskoj, blizu granice s Rumunjskom. Otac mu je bio odvjetnik a majka administratorica. Na književnu se scenu probio romanom „Sotonski tango“ koji će 30 godina nakon objavljivanja osvojiti nagradu za najbolju prevedenu knjigu na engleski jezik.U tom romanu, ali i u onima koji su uslijedili, postavio je eksperiment, apsurdizam, distopičnost ali i svojevsrnu muzikalnost kao temelje svoje poetike. "Točka je rezervirana samo za Boga" jednom je rekao pisac čije su rečenice  duge i po nekoliko desetaka stranica, da bi se posljednji roman „Herscht 07769“ na kraju i sastojao od te samo jedne, te njegove – očito tražene i žuđene – JEDNE REČENICE. 

Uz nevjerojatnu posvećenost i utopljenost u mađarski jezik njegov opus oblikovala su i putovanja, tj. život na raznim stranama svijeta. Komunističku je Mađarsku prvi put napustio 1987. godine pa je lutao od Zapadnoga Berlina preko Mongolije, Kine i Japana pa sve do New Yorka gdje je u stanu glasovita pisca Allena Ginsberga napisao jedan od svojih najznačajnijih romana – „Rat i rat“. Slavna intelektualka Susan Sontag nazvala ga je „suvremenim mađarskim majstorom apokalipse“ i usporedila sa svevremenskim književnim veličinama poput Gogolja ili pak Melvillea. Suradnja s podjednako legendarnim mađarskim filmskim redateljem Belom Tarrom donijela mu je  kultni status i u filmskom svijetu. Film snimljen po „Sotonskom tangu“ traje više od 7 sati, a film „Torinski konj“ osvojio je svojedobno Srebrnog medvjeda na Berlinaleu. Laszlo Krasznahorkai nije nimalo jednostavan i – kako bismo rekli – lako prohodan pisac, no dosad je osvojio gotovo sve važne svjetske književne nagrade – bio je prvi mađarski pisac koji je primjerice 2015. dobio nagradu Man Booker International a evo sad i Nobela.

Za goste Ere bestselera Nobel za Krasznahorkaija sjajna je vijest iako se slažu da ga je zaslužio dobiti i prije. Fascinantna je njegova rečenica govori Gordana Farkaš Sfeci.

-Njegovi su tekstovi baš protočni, oni imaju fantastični ritam koji  se zahuktava poput neke starinske lokomotive koja ide sve brže i brže. Nije on hermetičan, on samo zahtjeva koncentraciju pri čitanju. Ta rečenica, taj vokabular su fantastični. Vi kod njega imate jedan sjajni crni humor, jednu pametnu ironiju. 

-Krasznahorkai nam je vrlo blizak pisac, govori Denis Derk. 

-Njegov opus je nama dosta blizak. Mi smo zemljopisno dio Panonije o kojoj  piše. No on je puno putovao i stoga su mu teme različite. Na primjer u knjizi proznih zapisa "Svijet ide dalje" bavi se raznim temama recimo danskim bankarima u Ukrajini koja je izuzetno aktualna .To je raznorodan opus u kojem svatko može naći nešto za sebe.

Petar Milat je njegov osobni prijatelj. U emisiji se prisjeća njihovih inspirativnih susreta, njegovog boravka na Korčuli, zaljubljenost u Jadran i free jazz te otkriva kako je došlo do toga da je tekst Laszla Krasznahorkaija "Uvijek za Homerom" koji se bavi Hrvatskom posvećen njemu i njegovom ocu.

 - On je jedan brižan gentleman staroga kova. Kad govorimo o književnosti rekao bih da je taj rečenični sklop kojeg bih nazvao perioda vrlo sličan rečenici Thomasa Bernharda, to je taj sklop koji vuče i beskrajno okreće a kad razgovaramo o panonskim autorima pored Krleže najbliži mu je David Albahari. Ta rečenica može zastrašiti prosječnog čitatelja pa i prevoditelje. Ali jednom kad se uđe u njegovu rečenicu ne može se stati i ima taj moment vrtloga.

Era bestselera poručuje -svakako pročitati njegove knjige: "Sotonski tango","Uvijek za Homerom" i "Povratak baruna Wenckheima".

Kako tretira Mađarsku u svojim djelima, zašto je danas u Mađarskoj proskribiran pisac i još mnogo toga o sjajnom nobelovcu, mađarskom piscu  Laszlu Krasznahorkaiju poslušajte u emisiji Era bestselera autora Nevena Kepeskog i urednice Gordane Ostović 15.listopada u 15:05 na Trećem programu Hrvatskog radija a možete je naći u Slušaonici.