U restauratorskom svijetu papira i pergamene

U šetnji Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu, jednim od najvažnijih kulturnih i znanstvenih središta Hrvatske, autorica emisije Vesna Jurić-Rukavina s koordinatorom procesa konzervacije i restauracije rukopisa, knjiga i umjetnina na papiru Stevom Leskarcem donosi priču nastalu u Odjelu za zaštitu i pohranu građe. Iako je kreativan na mnogim poljima umjetnosti, Stevu Leskarca restauratorstvo snažno obilježava u tihom i strpljivom radu u svijetu papira i pergamene u kojeg ga je uvukao životopis Ludwiga van Beethovena koji je bio pun crteža. Svijet u kojem radi sa svojim kolegama čini ga ponosnim, jer su hrvatska baština i kultura kao otisak prsta, poput pečata koji nas predstavlja.

U veljači, točnije 22. ovoga mjeseca, Nacionalna i sveučilišna knjižnica – NSK – obilježava svoj Dan. U spomen je to na datum kada je 1483. godine otisnuta prva hrvatska tiskana knjiga, Misal po zakonu rimskoga dvora. Svečana proslava Dana Knjižnice održat će se u petak, 20. veljače 2026. godine. Tim povodom odlučila sam prošetati Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu – zdanjem koje je vitalni dio hrvatskog kulturnog i znanstvenog života, ali i neprocjenjiv izvor informacija za sve građane.S bogatim fondom knjižnične građe, u fizičkom i digitalnom obliku, relevantnim izvorima informacija, brojnim knjižničnim uslugama i raznovrsnim kulturnim programima, NSK ima jasnu i važnu temeljnu zadaću: prikupljanje, čuvanje i obradu hrvatske kulturne i znanstvene baštine, dostupne sadašnjim i budućim naraštajima.Upravo toj osnovnoj misiji odlučili smo posvetiti naše radijsko vrijeme. 

Jedna od najreprezentativnijih javnih zgrada u Zagrebu, NSK u Ulici Hrvatske bratske zajednice, svečano je otvorena 28. svibnja 1995. godine. Prije preseljenja Knjižnica je djelovala u secesijskoj zgradi na Marulićevu trgu – u današnjem Hrvatskom državnom arhivu. NSK je danas najveća knjižnica u Hrvatskoj, s oko tri milijuna svezaka.U njezinim se zbirkama čuvaju neprocjenjiva nacionalna blaga – stari pergamentni kodeksi, ali i primjerci prve hrvatske tiskane knjige, Misala po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine. Počeci Knjižnice sežu u 1606. godinu, kada su je osnovali isusovci na Gradecu. Tijekom stoljeća mijenjala je nazive i lokacije, da bi 1960. godine postala Nacionalna i sveučilišna biblioteka, a 1995., preseljenjem u novu zgradu, dobila današnji naziv Nacionalna i sveučilišna knjižnica. 

Stevo Leskarac diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je za multimedijski diplomski rad dobio Nagradu vijeća Akademije. Od 1995. do 2009. godine živio je u Sjedinjenim Američkim Državama, u Buffalu, u saveznoj državi New York, gdje je djelovao na likovnoj sceni. Surađivao je s časopisom Croatian Chronicle kao karikaturist, novinar i pjesnik.Osim slikarstvom, karikaturom i ilustracijom, bavi se i izradom ekoskulptura. Sudjelovao je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama, na kojima je izvodio autorske performanse s profesionalnim glumcima i glazbenicima. Godine 2010. u časopisu Nova Istra objavio je prijevode pjesama Paula Laurencea Dunbara. Autor je triju zbirki poezije te pjesama u zbirkama pjesnika u iseljeništvu, među kojima su Utkani u naše korijene i Putovima Marulića i Ujevića. Ilustrirao je i knjige Sumrak na vilinskim poljanama Nade Mihaljević te zbirku pjesama Putovima Marulića i Ujevića.

Iako je kreativan na mnogim poljima umjetnosti, Leskarčevu profesionalnu putanju snažno obilježava poziv restauratora. U tihi, strpljivi rad u svijetu papira i pergamene uvukao ga je životopis Ludwiga van Beethovena koji je bio pun crteža. Zapravo svijet u kojem radi sa svojim kolegama čini ga ponosnim, jer kako je rekla njegova kolegica Karmen Jurišić konzervatorica-restauratorica, majstorica kako je hrvatska baština i kultura kao otisak prsta. To je zapravo pečat koji nas predstavlja kaže Stevo Leskarac: „i nama samima da bi se znali bolje cijeniti a predstavlja nas i u svijetu. Imate jedno strahopoštovanje prema svemu što radite“. U toj su građi sačuvana znanja, mudrosti te bogatstvo književnosti i kreativnosti.

Ostavštine velikana hrvatske književnosti čine važan dio fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice, a njihovo čuvanje i zaštita povjereni su stručnjacima Odjela za zaštitu i pohranu građe. Restauratori i konzervatori svakodnevno se, s mnogo strpljenja i predanosti, suočavaju s brojnim izazovima kako bi vrijedna kulturna i znanstvena baština ostala sačuvana za buduće generacije.U procesu konzervacije i restauracije primjenjuju se različite metode i postupci – od dezinfekcije i čišćenja, preko uklanjanja plijesni, pa sve do sušenja ili pranja papira. Sanacije papira izvode se japanskim papirom, pojašnjava Stevo Leskarac, dodajući kako obrađena građa potom odlazi u knjigovežnicu, uz obveznu izradu pisane i fotodokumentacije. Odabir metode, zahtjevnost zahvata i trajanje procesa jedinstveni su za svaki pojedini primjerak građe. Restauriranje i uvez oštećenih korica knjiga čine velik dio restauratorskog posla.

Oštećeni uvezi od kože, tekstila ili ukrasnog papira, uz uporabu materijala koji odgovaraju izvorniku, prolaze postupke kojima im se vraćaju funkcionalnost i izvorni izgled. Kako bi knjižnična građa ostala očuvana, sigurna i dostupna korisnicima, iznimno je važna pravilna pohrana. Ona uključuje odgovarajuće mikroklimatske uvjete, ali i timski rad. Stručnjaci djeluju poput liječničkog konzilija – zajednički tražeći i pronalazeći najbolja rješenja.

Najvrjednija građa iz fonda NSK čuva se u posebnim zbirkama. U neke smo zbirke i zavirili. Grafička zbirka okuplja neknjižnu građu umjetničkog obilježja od 15. stoljeća do danas. Registrirana je kao muzej unutar Knjižnice, a svojom veličinom i vrijednošću predstavlja najveću zbirku te vrste u Hrvatskoj. Fond Zbirke temelji se ponajprije na likovnoj građi nastaloj na papiru te obuhvaća crteže, grafike, grafičke mape, plakate i razglednice hrvatskih i svjetskih autora. Značajan dio fonda čine i plakati, kao oblik javne komunikacije, među kojima smo razgledali i one vezane uz povijest Hrvatskoga radija, koji ove godine obilježava sto godina emitiranja.

Konzervator-restaurator tijekom obrazovanja stječe znanja iz područja očuvanja kulturne baštine, ističe Stevo Leskarac. Usvaja znanstvenu metodologiju rada i razvija sposobnost rješavanja složenih restauratorskih izazova – kao dijela cjelovitog procesa očuvanja baštine.