Ususret 34. Danima hrvatskog filma i razgovor sa Zoranom Predinom

Od 16. do 19. listopada u Kinu Edison u Karlovcu održat će se 34. Dani hrvatskog filma. To je najstariji filmski festival utemeljen u samostalnoj Hrvatskoj, a prvi put je održan 1992. godine. Riječ je o manifestaciji utemeljenoj s ciljem predstavljanja, promicanja i vrednovanja godišnje domaće filmske produkcije svih vrsta i rodova, osim dugometražnog igranog filma. Dani hrvatskog filma pružaju uvid u nacionalnu filmsku baštinu kao i u to koliko hrvatski film prati suvremene trendove. Festival je prošle godine doživio brojne promjene: od toga da se prvi put umjesto u Zagrebu održao u Karlovcu, preko pomicanja termina održavanja s proljeća na jesen, do promjena u koncepciji i organizacijskom timu.

Ove godine na Dane je prijavljeno 157 filmova različitih vrsta i rodova, a u natjecateljski program festivala uvršteno je 37 naslova. Među ostalim i neki naslovi koji su se već mogli pogledati na festivalima i u kinima, te koji su osvojili više Zlatnih arena i ostalih nagrada, kakvi su "Fiume o Morte!" Igora Bezinovića, "Mirotvorac" Ivana Ramljaka i "Paviljon 6" Gorana Devića, kao i posljednji film pokojnog Ivana Faktora "Bol". Selekciju je i ove godine obavilo petero članova Hrvatskog društva filmskih kritičara. Članovi peteročlanog stručnog ocjenjivačkog suda koji će odlučivati o najvažnijim nagradama su ugledne umjetnice i autori s područja filma i vizualnih medija, glumica te scenaristica i redateljica Lana Barić, scenarist i redatelj David Gašo, čiji je film "Niska trava" prošle godine ovjenčan Grand Prixom, germanistica i frankofonistica te filmska kritičarka Vanja Kulaš, ugledna i nagrađivana scenografkinja Tanja Lacko te snimatelj i fotograf Jasenko Rasol.

Kad je festival utemeljen prije 33 godine, stanje u kulturi bilo je bitno drugačije nego danas. Sad postoji niz filmskih festivala, koji su uz to i specijalizirani za različite filmske vrste. Koliko su Dani danas općenito relevantni i važni, i kao kulturna činjenica? Svrha Dana od početaka festivala je i omogućavanje uvida u hrvatsku filmsku baštinu, kao i usporedba te baštine sa suvremenim kretanjima u domaćem filmu i u regionalnom kontekstu. Živimo u vrijeme kad se do baštine uglavnom drži samo na riječima, dok se malo toga konkretnog stvarno i poduzima. Restauracija filmske baštine ide puževim korakom, digitalizacija isto tako, iako se nekad činilo da će sve ići puno brže. Koliko u takvom kontekstu u današnje vrijeme Dani mogu ispunjavati svrhu afirmacije i vrednovanja filmske baštine?

Popratni programi su također itekako zanimljivi i vrijedni. Jedan od njih je retrospektiva kratkih filmova autorice Hane Jušić, čiji je novi dugometražni film "Bog neće pomoći" na festivalu u Locarnu osvojio dvije glumačke nagrade. Gledatelji će na danima autoricu moći upoznati u programu njezinih kratkih filmova među kojima su i naslovi "Pametnice", "Terarij" i "Da je kuća dobra, i vuk bi ju imao". Poseban program bit će posvećen nedavno preminulom filmskom kritičaru Aldu Paquoli, a posjetitelji festivala moći će pogledati njegov jedini autorski projekt, kratki film "Automati želja“ iz 1979. godine. Tu je i zanimljiv program “Trendovi”, koji se nekad zvao “Salon odbijenih”, a u kojem će se prikazati 9 filmova koji nisu ušli u konkurenciju, ali se ipak izdvajaju s obzirom na odabrane teme ili estetske pristupe. O svemu tome, kao i o još mnogo toga vezanog uz Dane, u emisiji razgovaramo s umjetničkim ravnateljem festivala Silvestrom Miletom.

U emisiji slušamo i razgovore s redateljem dokumentarnog filma "Praslovan" Slobodanom Maksimovićem te s njegovim protagonistom, legendarnim slovenskim kantautorom Zoranom Predinom. Dokumentarac "Praslovan" prikazan je u sklopu 72. Pulskog filmskog festivala u srpnju, a svečanoj premijeri nazočio je i Zoran Predin, Priliku smo iskoristili za dulji razgovor s njim, u kojem nam je otkrio je li zadovoljan time kako ga je portretirao redatelj Slobodan Maksimović i kakav je doživljaj vidjeti samog sebe i više od četiri desetljeća vlastitog života na velikom ekranu, iz druge perspektive. Kako Predin danas doživljava pjesmu iz naslova filma, na neki način njegovu amblematsku pjesmu koja je davne 1981. godine objavljena na albumu "Ikebana" benda Lačni Franz. Tijekom protekla četiri i pol desetljeća Predin je promijenio mnogo glazbenih žanrova i stilova, od punka preko gypsy swinga do šansona i balada. Kao autor i umjetnik mijenjao se i sazrijevao, ali mijenjala se i sazrijevala i njegova publika.

Važna osoba u filmu, kao i u Predinovu životu, bio je i ostao Arsen Dedić. Naravno, i njegova obitelj, osobito nedavno preminuli sin Matija. Arsen je bio Predinov mentor, gotovo i učitelj. Kako bi iz današnje perspektive opisao svoj odnos s njim? Odnos koji je bio dvosmjeran, ali i kolegijalan i prijateljski. Već nekoliko desetljeća Predin djeluje i kao pjesnik, ne samo primijenjeni, kako bi rekao Arsen, i kao prozni pisac. Kad je u sebi otkrio tu stranu svoje umjetničke osobnosti, odnosno kad je shvatio da se želi i tako umjetnički izražavati? Godine 2001. Predin je objavio pjesmu "Bolj star, bolj nor" ("Što stariji, to luđi"), na albumu "Lovec na sanje", odnosno "Lovac na snove". Vrijedi li to još uvijek, ili su mu godine donijele određeno smirenje? O svemu tome, kao i o još ponečemu iz njegove duge i bogate karijere, razgovaramo s elokventnim i duhovitim 'praslovanom' Zoranom Predinom.

Razgovore o 34. Danima hrvatskog filma, s njihovim umjetničkim ravnateljem Silvestrom Miletom, te o dokumentarcu "Praslovan", s njegovim redateljem Slobodanom Maksimovićem i 'protagonistom' Zoranom Predinom, poslušajte u emisiji "Filmomanija" Trećeg programa Hrvatskog radija u petak 10. listopada, te naknadno u Slušaonici HRT-a.