Hrvatski radio

Treći program

08:48 / 02.06.2022.

Autor: Rajka Rusan

Od glinenih pločica do kriptovaluta

Ilustracija

Ilustracija

Foto: - / -

Rasprave o podrijetlu novca, koliko se god oslanjale na arheološke i povijesne nalaze, uvijek u sebi sadrže i nešto 'metafizičko'. U njima se uvijek nastoji otkriti još nešto iza prvih materijalizacija novca, bilo da se govori o četiri tisuće godina starim zapisima o dugu na glinenim pločicama u Mezopotamiji, ili o prvim kovanicama u antičkoj Lidiji iz šestog stoljeća prije nove ere. Čak i kad se istražuju ranosrednjovjekovna obnova novčanog sustava nakon raspada vrlo solidno monetiziranog Zapadnog Rimskog Carstva ili kad se analizira prvi papirni novac iz 11. stoljeća u Kini. Očito, materijalna reprezentacija u bilo kojem od ovih oblika nije ono što je novac stvorilo i čini novcem. U svim tim oblicima postoji nešto iza njihove materijalne pojave, nešto dublje, što navodno novac čini novcem. Sve donedavno, navikli smo ga bili prepoznavati po nekoj formi. Na kovanicama je bio utisnut izdavač, najčešće vladar, papirne novčanice potpisuje ministar financija ili guverner središnje banke. Ti su oblici novca sve rjeđi. Umjesto nas, kreditnu karticu prepoznaje stroj, na svoj način. Kako zna da je to novac?

Dvadesetprvo stoljeće obilježeno je ekspanzijom novih, digitalnih oblika novca. Digitalno doba neizbježno je stvorilo svoje oblike novca. U današnjem eseju o novcu opisujemo klasična obilježja novca:  anonimnost, zamjenjivost i finalnost plaćanja novcem, kao posebno važnu značajku koja novac razlikuje od drugih načina plaćanja.



Razvoj modernog novčanog sustava ukinula je neke od tih klasičnih značajki novca, no najsuvremeniji oblici novca, kriptovalute među kojima je javnosti najpoznatiji bitcoin, pokušavaju tehnološkim sredstvima novcu vratiti te 'iskonske' značajke. Tako je ireverzibilnost transakcije jedna od ključnih karakteristika blockchain tehnologije bez koje nema kriptovaluta. Drugim riječima, finalnost plaćanja ugrađena je u tehnologiju i korisnik je ne može promijeniti. Zato se kriptovalute predstavljaju javnosti kao zaokret u odnosu prema novčanoj praksi u bankovnom sustavu koji prevladava posljednjih stoljeća.



U eseju se ispituje i veza financija, politike i ratovanja. Naime, prije dva desetljeća poznati ekonomski i financijski povjesničar Nial Ferguson objavio je knjigu Cash Nexus, koja je izazvala dosta rasprave, a u kojoj je naglasio utjecaj političkih i posebno ratnih i revolucionarnih zbivanja na oblikovanje novca. Prva moderna centralna banka, Bank of England, osnovana je u vrijeme Slavne revolucije radi financiranja vlade i njezinih ratnih troškova. Tad su kreirane i obveznice u suvremenom obliku, i danas jedan od najkorištenijih financijskih instrumenata. Izum dioničkih društava i dionica bio je financijska potpora kolonijalnim osvajanjima. Drugim riječima, veza financija i politike i rata nije ništa novo ni neobično, naprotiv.



Međutim, kripto-financije, odnosno kriptovalute, inicijalno su konstruirane na načelu anonimnosti, to jest održavale su i uklapale su se u prije spomenutu karakteristiku novca da karakter odnosno kredibilitet onoga tko ga nudi nije važan, što je ujedno održavalo predodžbu o neutralnosti novca. S ratom u Ukrajini donesene su političke odluke slijedom kojih su kripto-financije trebale su odustati od tog načela, promijeniti svoj karakter i uopće modificirati karakteristike novca. Radi se tu i o tehničkoj mogućnosti realizacije tog zahtjeva: kako razlikovati ruski bitcoin od nekog drugog s obzirom na anonimnost sudionika u transakcijama kripto-valutama.



U ogledu Izazovi digitalnog novca dr Željko Ivanković, predavač kriptofinancija na Praškom sveučilištu ispituje, uz gore spomenuta, još mnoga pitanja koje različiti oblici digitalnog novca postavljaju pred teoretičare i tradicionalne teorije novca.

Ogled je na rasporedu 2. 6. 2022. u 23 00 na Trećem programu HRA. Bit će dostupan i u Slušaonici Hrvatskoga radija na stranicama emisije Ogledi i rasprave.

Urednica Rajka Rusan

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.

Emisija

Ogledi i rasprave

Ogledi i rasprave emisija je koja donosi eseje iz raznorodnih područja od filozofije, znanosti, teorije i povijesti književnosti,do estetike i glazbe, rock i pop kulture te vizualnih umjetnosti. U emisiji sudjeluju mnogobrojni naši i strani teoretičari, znanstvenici i umjetnici.

Poslušajte u Slušaonici