Kako je papir došao u Europu

Izum papira ubraja se među najznačajnije izume u ljudskoj povijesti. Utjecao je na kulturu, umjetnost, ekonomiju, znanost... A područja njegove primjene danas nemoguće je pobrojati. 

Od vrijednosnih do toaletnih papira, od umjetnosti do ambalaže, od bilježnica u kojima prvašići ispisuju prva slova do knjiga koje čuvaju najdragocjenije proizvode ljudskoga uma i duha – papir je posvuda. Napokon, golem dio onoga što znamo o našoj prošlosti znamo upravo zahvaljujući onome što je zapisano – na papiru.

Iako su suvremena arheološka istraživanja u Kini otkrila postojanje neke vrste papira i prije 2.stoljeća, tradicionalno se taj izum pripisuje dvorskom eunuhu iz doba Istočne dinastije Han, Cai Lunu. Spominju ga u svojim zapisima stari kineski historičari, a opjevan je i u kineskom folkloru.

Iz Kine, umijeće izrade papira najprije će se proširiti Dalekim istokom, a potom arapskim svijetom. Iz sjeverne Afrike stići će i u Europu, pretpostavlja se nekada u 11. ili 12. stoljeću. Kao najvažniji centar proizvodnje papira u srednjem vijeku izdiže se talijanski gradić Fabriano; tamošnji će majstori usavršiti način proizvodnje i početi označavati papire vodenim znakovima.

U stoljećima koja slijede, tehnologija izrade će se mijenjati, a mijenjat će se i sirovine. Od ručne proizvodnje, prijeći će se na industrijsku. Papir će pojeftiniti i postati dostupniji. Od skupocjene robe, postat će potrošna i svakodnevna. No, ako pogledamo što mu sve dugujemo, papir bismo trebali poštovati više nego što to činimo.

Dugo vremena papir je bio najvažniji i najrašireniji način pohranjivanja ljudskoga znanja; bio je svjedok i dokaz, davao je i oduzimao prava, osuđivao i oslobađao, zavađao i mirio, prenosio vijesti, širio ideje... Dati nekom nešto crno na bijelom, ili staviti nešto na papir i danas su fraze koje znače zabilježiti nešto i učiniti trajnim. I u digitalno doba, papir je još uvijek – papir. Barem još neko vrijeme.

U emisiji Poveznice 13.9.2022 od 13:10 na Prvom programu Hrvatskoga radija, ispričat ćemo vam priču o izumu papira i o tome kako je tajna njegove proizvodnje putovala sve od Kine do Europe, a u tome će nam pomoći mr. Ana Bešlić i dr. Andreja Dragojević iz Središnjeg laboratorija za konzervaciju i restauraciju Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu.