Tko je anksiozan?

Sve više govorimo o mentalnom zdravlju, no katkada se zapletemo u mrežu terminologije pa svaku nelagodu, strah ili nemir nazovemo anksioznošću. Istina jest da je to jedan od najčešćih psihičkih poremećaja kod mladih, no olako ga miješamo s drugim stanjima i osjećajima, što znači da ipak nisu svi mladi anksiozni, ustvrdile su u emisiji Glas mladih psihologinja i HRT-ova novinarka Antonia Ćosić, te psihologinja iz Udruge Pragma Mirjana Soljačić.

- Anksioznost možemo gledati kao normalan tjelesni emocionalni odgovor na neku situaciju koju percipiramo ugrožavajućom, a koji nas može zaštititi u nekim situacijama te pripremiti na rješavanje problema. No to treba razgraničiti od generaliziranog anksioznog poremećaja. To je nešto skroz drugačije i šest mjeseci je potrebno kako bismo mogli reći da osoba ima poremećaj, a koji nosi puno simptoma: osjećaj nemira, napetosti, razdražljivosti, problem s koncentracijom i disanjem, problem sa spavanjem… Zbog toga dolazi do problema u funkcioniranju, objasnila je psihologinja Soljačić.

Važno je zato duže pratiti simptome i reagirati. Ipak, osjetimo li strah ili nelagodu u nekoj životnoj situaciji, to ne znači da smo nužno anksiozni.

- To je ono što moramo raditi od malih nogu, učiti djecu prepoznati emociju kod sebe, kod drugih te ih naučiti regulirati emocije da znaju koji sve spektar emocija postoji, da nije sve nužno poremećaj, istaknula je. 

Iako ne kod svih, anksioznost ipak je problem kod dijela mladih. Deset do dvadeset posto mladih pokazuju probleme mentalnog zdravlja, a anksioznost je jedan od prvih i glavnih poremećaja u ovoj skupini, navode psihologinje.

- Društvene mreže imaju puno dobrih strana, ali i puno loših strana. One stvarno mogu biti izvor anksioznosti i usporedbi. Nitko nije toliko lijep kao što je lijep na svojim objavama. Nitko nema toliko zanimljiv život i toliko putovanja koliko ih imaju ljudi na objavama. Kad stalno i samo to gledaš, na trenutak pomisliš što nije u redu sa mnom, kaže Ćosić o utjecaju pritisaka i mreža na mentalno stanje mladih.

Uz to, tu su pritisci obitelji i prijatelja, ali i nas samih jer smatramo da trebamo biti odmah ostvareni i uspješni. Jednostavno, okolnosti su se promijenile i to utječe na mlade, sažela je Soljačić.

- Prije nismo bili izloženi negativnim vijestima cijelo vrijeme, nismo bili izloženi klimatskim krizama koje se događaju. Danas su mladi svjedoci iščekivanja i nekim jako negativnim situacijama koje se mogu dogoditi. Mislim da to sve skupa pogoduje razvoju problema kod osobe koja već možda ima predispoziciju da razvije problem, dodala je. U takvim okolnostima, slažu se gošće, bitno je održavati kvalitetne odnose, iskreno razgovarati te, ako je potrebno, bez straha potražiti stručnu pomoć.

- Samo se sjetite, imamo jednu vrstu aktivnog, dobrog ispravnog slušanja, a postoji devet vrsta krivog slušanja, znači toliko smo nekad loši slušači. Ako si već date vremena da vidite kako je vašem prijatelju, vašem bližnjem, pitajte ga kako je i slušajte što vam govori, zaključila je psihologinja i HRT-ova novinarka Antonia Ćosić u emisiji Glas mladih.

Detaljnije poslušajte u Slušaonici. U emisiji Glas mladih Iva Habek i Vedran Bošnjak razgovaraju s vršnjacima pokušavajući saznati kako je mladima u Hrvatskoj. Slušajte nas uživo ponedjeljkom u 12.20 na Prvom programu Hrvatskog radija i pratite na TikTok profilu @glasmladih. Zaustavimo li vas na ulici, ne brinite - samo želimo čuti vaš glas.