Pod povećalom Inventure

Političku 2025. obilježili ideološki sukobi, podjele i radikalizacija u društvu. U prvom dijelu godine završen je superizborni ciklus, održan je drugi krug predsjedničkih izbora, zatim i lokalni, nastavila se politička stabilnost, a onda su s Thompsonovim koncertom na Hipodromu uzavrele strasti. Ni 2025. nije prošla bez velikih korupcijskih slučajeva, pao je kapitalac, bivši glavni državni inspektor Andrija Mikulić, a optuženik za korupciju, bivši ministar Beroš, vratio se na staro radno mjesto u bolnicu. Hrvatsko gospodarstvo u 2025. pri vrhu u Europskoj uniji po rastu, ali i po inflaciji, i dalje se snažno oslanjamo na EU fondove, u turizmu bi nam se neobuzdan rast cijena mogao obiti o glavu.

Političku 2025. obilježili su ideološki sukobi, podjele i radikalizacija u društvu, porast netrpeljivosti, prosvjedi i zabrane, govor mržnje. Prvi dio godine donio je nastavak političke stabilnosti, završio je ciklus superizborne godine drugim krugom predsjedničkih izbora, onda i lokalnim izborima. U političkom sustavu nema promjena, u parlamentu je jasna vladajuća većina s premijerom Andrejom Plenkovićem koji je na vlasti 10 godina, veći potres nije izazvao ni bećar Josip Dabro kada je objavljena snimka na kojoj puca iz automobila zbog čega je morao dati ostavku, u Vladi je zamijenjen Davidom Vlajčićem i HDZ-ova koalicija s Domovincima je – preživjela. 

Drugi mandat kao predsjednik Republike dobio je Zoran Milanović, uz uvjerljivu pobjedu i izborni legitimitet od gotovo 75 posto i s više od milijun glasova građana, no kao da od predsjednika s karakterom nije ostalo ni "k", Milanović najveći dio vremena provodi ne oglašavajući se o aktualnim političkim događajima, nego hibernira i u tišini – kontemplira. 

A onda je stiglo ljeto i stvari su se – usijale. Koncert na zagrebačkom Hipodromu održao je Marko Perković Thompson, okupilo se oko pola milijuna ljudi, koncert je prošao mirno, a nakon toga dolazi do jačanja radikalne retorike i nasilja, ustaški poklič s margina ulazi na velika vrata u javni prostor, u Saboru se održava okrugli stol kojim se relativiziraju zločini u Jasenovcu, ali i uzvikuje za dom spremni. Kao reakcija, održavaju se antifašistički marševi, ljevica i desnica međusobno se optužuju za polarizaciju društva, premijer za podjele optužuje lijevu oporbu, kaže da je njegova Vlada jedina obrana normalne Hrvatske. 

O godini na izmaku za Inventuru govore politolog Berto Šalaj, politički analitičar Mate Mijić i komunikologinja Nikolina Borčić.

Ni 2025. nije prošla bez velikih korupcijskih slučajeva, na čelu s kapitalcem, bivšim glavnim državnim inspektorom Andrijom Mikulićem, koji se tereti za uzimanje mita u zamjenu za sređivanje dozvola dvojici vlasnika kamenoloma. O tome dokle ide gramzivost bahatih dužnosnika na moćnim državnim pozicijama svjedoči i bizarnost da je Mikulić uz novce uzimao i gomile mesa, šnicli, divljači. 

Politički komentatori za Inventuru analiziraju najskandalozniji ovogodišnji koruptivni slučaj, kao i pitanje političke odgovornosti premijera čiji istančani radari izgleda svako malo zakažu kad mu toliki kadrovi završavaju pod optužbama za korupciju...

U 2025. hrvatsko je gospodarstvo imalo snažan rast, među najvećim u Europskoj uniji, ali je s druge strane među europskim prvacima i po rastu inflacije. U pokušaju obuzdavanja cijena, Vlada je proširila košaricu proizvoda sa zamrznutim cijenama, no popuštaju se mjere subvencija na energente. Rasla su i primanja, oni pak koji su akumulirali štednju mogli su je uložiti i u državna izdanja obveznica. Umirovljenici su prvi put dobili stalni dodatak, u početku se to nadobudno zvalo 13. mirovinom, ali na kraju je dodatak spao na skromnih šest eura po godini radnog staža, pa su oni koji su zaokružili radni vijek na punih 40 godina dobili 240 eura. 

Turizam je i dalje gospodarska perjanica, ali se upozorava na neopravdan rast cijena što bi nam se, ako se tako nastavi, moglo obiti o glavu. S europskim zaokretom prema naoružavanju otvara se i prostor hrvatskoj vojnoj industriji. I dalje se u rastu gospodarstva u velikoj mjeri oslanjamo na izdašne europske fondove, no postavlja se i pitanje što kada se ta pipa zatvori, a rast dijelom, kao i inflaciju, generira i osobna potrošnja. Donesen je državni proračun za 2026., uz planirani daljnji rast od 2,7 posto i balansiranje na rubu s deficitom malo ispod 3 posto BDP-a. 

O državnim financijama i stanju hrvatskog gospodarstva za Inventuru govori ekonomski analitičar Mladen Vedriš.

Opširnije poslušajte u Inventuri, 27. prosinca, u 9 i 5, te u Slušaonici Prvog programa.