Hrvatska inozemna pastva: prošlost, sadašnjost i budućnost

60. je obljetnica Ravnateljstva dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, 80 godina obilježavaju hrvatsko dušobrižništvo u Njemačkoj i Austriji, dok punih 100 godina slavi Franjevačka kustodija Svete Obitelji u Chicagu. Sve je to povod za osvrt na dugu i sadržajnu prošlost, ali i za promišljanje o perspektivi djelovanja hrvatskog dušobrižništva za Hrvate izvan Domovine. 

Kakva je danas uloga Crkve među Hrvatima u inozemstvu? Koliko su Hrvati u inozemstvu danas povezani s domovinom stvarno, a koliko simbolično i kakva je budućnost hrvatskog dušobrižništva u svijetu koji se ubrzano mijenja?

Prošlog se tjedna u Zagrebu održala Svečana sjednica Vijeća HBK i BKBiH za Hrvatsku inozemnu pastvu u povodu ovih značajnih obljetnica. Na skupu se prisjetilo duge i sadržajne prošlosti, predstavljena je trenutna situacija, a promišljalo se i o perspektivi djelovanja hrvatske inozemne pastve. Ravnatelj dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu velečasni Tomislav Markić opisuje kako trenutno u svijetu djeluje 180 hrvatskih katoličkih župa, misija, zajednica i centara. U Europi ih je 132, od toga čak 95 u najbrojnijoj Njemačkoj. U Kanadi je 16 misija, u SAD-u 15, u Australiji 13, jedna je u Peruu, Argentini, Južnoafričkoj Republici i u Novom Zelandu. U misijama ukupno djeluje 181 svećenik.  

Broj duhovnih zvanja i personalna popunjenost hrvatskih misija jedan je od najvećih izazova s kojima se u radu suočava Ravnateljstvo dušobrižništva. Općenito je sve manji broj svećenika i u Domovini, a onda unutar toga još treba odabrati one koji poznaju jezik i koji su spremni na misionarsko djelovanje, naglašava Markić. Nastavlja kako je u određenim područjima pitanje i samoodrživosti zajednica, odnosno ima li uz svećenika uopće dovoljno vjernika, može li se financijski sve osigurati i brinuti se o crkvama. 

Jedna od država u kojoj s brojem vjernika svakako nema problema je Njemačka. Tamo je najveći broj župa i misija. „Nedjeljne mise u hrvatskim župama redovito su među najposjećenijima u Njemačkoj što prepoznaju i sami Nijemci, pogotovo u današnjoj krizi duhovnih vrednota na zapadu“, naglašava delegat hrvatske inozemne pastve za Njemačku fra Petar Klapež. Prema statistikama koje se vode, u Njemačkoj je gotovo pola milijuna hrvatskih katolika raspoređenih u 95 misija. 

Bitno je napomenuti i kako hrvatske katoličke misije u svijetu uz same pastoralne aktivnosti provode i razne kulturne djelatnosti, povezuju u zajedništvu hrvatski narod, podsjećaju ga na njegove korijene, uči se jezik i upoznaje se tradicija. Crkva se tako pozicionirala kao temelj i srce očuvanja identiteta i vjere kod iseljenog hrvatskog naroda. Važnu ulogu u potpori inozemnoj pastvi te procesu edukacije i zadržavanja hrvatskog osjećaja imaju i institucije Republike Hrvatske, u prvom redu je to Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Što se iseljenih Hrvata tiče, važno je da budu kvalitetno integrirani i uklopljeni u društvo u kojem žive, ali da ne dođe do asimilacije i gubitka nacionalnog osjećaja koji ih povezuje s Domovinom, ističe fra Petar Klapež.

Važno je uvijek promišljati i u kontekstu perspektive povratka raseljenih Hrvata u „Maticu Domovinu“. Fra Petar potvrđuje kako je posljednjih godina sve više povrataka u Hrvatsku. Neki se vraćaju samo na nekoliko mjeseci ili preko ljeta, dok se manji dio odlučuje vratiti u Domovinu za stalno. Ipak za značajniji povratak potrebna je sveobuhvatna inicijativa i suradnja različitih aktera, a posebice je tu značajno Ministarstvo demografije i useljeništva, tvrdi Klapež.

Uloga HRT-a kao javnog servisa značajna je u praćenju te povezivanju iseljene i domovinske Hrvatske. Posebice je tu uključen Program za Hrvate izvan RH. Urednik Programa Vladimir Brnardić naglašava kako oni televizijskim, radijskim i multimedijalnim emisijama prate život hrvatskih iseljenika na svim kontinentima, od kulture i sporta do katoličkih misija koje često objedinjuju različite segmente iseljeničkog života. Program je prvenstveno namijenjen iseljenicima, ali i gledateljima u Hrvatskoj, nastojeći tako povezati „Hrvate ma gdje bili“.

Brnardić opisuje kako u budućnosti nastoje što više biti okrenuti digitalnim medijima kako bi bili što prisutniji u svim dijelovima gdje žive Hrvati na način na koji to današnja tehnologija omogućava. Posebno su tu značajne društvene mreže koje omogućavaju momentalnu i neposrednu komunikaciju diljem svijeta. U tom smislu pozivaju sve koji ih prate da im šalju sadržaje povezane uz hrvatsku zajednicu u svijetu, koji se onda u programu HRT-a mogu objaviti. Valja podsjetiti i na još jednu specifičnost Programa za Hrvate izvan RH, a to je da se program emitira na čak 4 jezika: hrvatskom, engleskom, španjolskom i njemačkom.

Detaljnije o hrvatskoj inozemnoj pastvi i izazovima koji su pred njom možete poslušati u emisiji Susret u dijalogu urednika i voditelja Roberta Rogine koja je dostupna u našoj slušaonici.