Nova legalizacija bez roka: tko može ozakoniti objekt i po kojoj cijeni?

Vlada je u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Prema zakonskim izmjenama, moći će se legalizirati zgrade bez građevinske dozvole izgrađene do 21. lipnja 2011. godine. Za razliku od prvog vala legalizacije kada je rok bio 30. lipnja 2018. godine, ovoga puta roka – nema. 

Glavni kriterij za ozakonjivanje je da objekti nisu na koridorima prometnica, pomorskom dobru, zaštićenim područjima prirode, šumskom i vodnom zemljištu ili kulturnom dobru. O tome smo  Dnevnom ritmu razgovarali s ravnateljem Zavoda za prostorni razvoj u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Bojanom Linardićem.

- Naknada za bespravnu gradnju sigurno će koštati više nego što je koštala u posljednjem valu ozakonjenja. Tu treba razlikovati dvije skupine troškova. Jedna je ono što svaki podnositelj ugovara sa izvođačem tog posla, odnosno s tvrtkama na tržištu, pa će cijene te dokumentacije ovisiti o ponudi na tržištu.

To su geodeti i arhitekti.

- To su inženjeri geodezije, građevinarstva i arhitekti, a drugi dio je onaj koji će ići u državni proračun, odnosno u konačnici jedinici lokalne samouprave. On će biti propisan prema zonama. 

Koliko će ići novaca u državni proračun, a koliko u proračun jedinica lokalne samouprave?

- Tu treba reći da iako je zakonom propisano da 40% te kazne, odnosno naknade, ide u državni proračun, putem ministarstva se i tih 40% opet redistribuira kroz subvencioniranje jedinica lokalne samouprave koje su vezano uz prostorno uređenje, pa će se i taj novac, na neki način, vratiti na lokalni nivo.

Recimo na primjeru kuće od 100m2 koliko će okvirno koštati cjelokupna legalizacija, dakle i izrada elaborata kod geodeta i arhitekta i sama naknada?

- Nezahvalno je davati ukupne procjene jer se gleda po kubiku, to što ima 100 kvadrata ona može imati veću ili manju visinu, može imati neke prostore koji ulaze ili ne ulaze u obračun, ali računamo ako je 100m2 onda je to u naravi nekih 300 kubičnih metara, pa se onda ta naknada obračunava po kubiku i to izgrađene ili zakonito rekonstruirane zgrade. Dakle ne gledaju se samo tlocrtni nego i visinski gabariti u cijelo jednadžbi. Tome treba pridodati i elaborate koji se sada izrađuju kompletno u digitalnom obliku.

Tko predaje tu dokumentaciju u digitalnom obliku, ovlašteni geodeti i arhitekti ili građani mogu i sami?

- Podnositelji svakako mogu i sami predati kao e-građani, a naravno uvijek je i mogućnost da nekoga opunomoće.

Vratimo se mi na ovu našu građevinu, primjerice u Rijeci, od 100m2. Koliko građani mogu očekivati da će ih jedna takva legalizacija koštati?

- Tu još postoji i razlika u komunalnom doprinosu, a tu je i naknada za Hrvatske vode... Sigurno nekoliko tisuća eura. 

Važno je naglasiti da će se moći legalizirati građevine koje su izgrađene do 21. lipnja 2011. godine. 

- To je najvažnije za naglasiti! Ovo nije nova legalizacija nego je samo nastavak onih postupaka koji su bili zaustavljeni 30. lipnja 2018. i sada se taj rok, ne produžuje, nego se neograničeno postavlja da se u svakom trenutku može predati zahtjev. Ali je referentni datum i digitalni ortofoto snimak cijele Hrvatske od 21. lipnja 2011. godine za objekte koji su do tada izgrađeni ili započeti. Sve što nije vidljivo na ortofoto snimku od datuma 21. lipanj 2011. neće biti moguće ishoditi odgovarajuće uvjerenje državne geodetske uprave što je jedan od nužnih priloga svakog zahtjeva da bi on bio potpun. 

Što recimo ako su neki građani izgradili svoj objekt do 21.lipnja 2011., a u međuvremenu su napravili neku preinaku, recimo balkon ili terasu pretvorili su u stambeni prostor? Hoće li oni to moći sada legalizirati?

- Potpuno je jasno da nije moguće ozakoniti ništa što nije nastalo do lipnja 2011. godine. Dakle, sve naknadne intervencije, čak i manje intervencije koje ne izlaze van gabarita građevine, neće se moći legalizirati.