Europski tjedan mentalnoga zdravlja -prava osoba s mentalnim poremećajima

U Europskome smo tjednu mentalnoga zdravlja koji je posvećen pravima osoba s mentalnim poremećajima. O važnosti ulaganja u mentalno zdravlje kroz jačanje socijalnih prava, dostupnosti usluga i zaštite najranjivijih članova društva razgovarali smo u emisiji Izaberi zdravlje. 

Gošće su bile psihijatrica s Klinike za psihijatriju Vrapče prof.dr.sc. Slađana Štrkalj Ivezić, voditeljica Službe za mentalno zdravlje iz hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo prof.dr.sc Danijela Štimac Grbić, ravnateljica Uprave za primarnu zdravstvenu zaštitu, zdravstveni turizam, lijekove i medicinske proizvode, javno zdravstvo i javnozdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva Danica Kramarić i Tatjana Katkić Stanić ovlaštena za obavljanje poslova ravnateljice Uprave za socijalnu politiku Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Mentalno zdravlje postaje sve veći javno-zdravstveni problem, ima najviše hospitalizacija zbog mentalnih poremećaja, najdulje traju i na mentalno zdravlje otpada četiri posto ukupne zdravstvene potrošnje, rečeno je na javnozdravstvenoj tribini u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo u povodu Europskog tjedna mentalnoga zdravlja. Protiv toga, poručeno je, trebalo bi se boriti i širom akcijom, suradnjom više struka i resora.

Važno je da da čovjek osjeća pripadnost svojoj zajednici i može obavljati posao. Mnogo je strategija da bi se to postiglo, a neke zemlje su kao prioritet stavile osiguranje radnoga mjesta osobi s mentalnim poremećajem ili dom pa potom posao.

Imamo Strategiju za mentalno zdravlje kojom se osigurava bolji pristup i dostupnost psihološkoj i psihijatrijskoj pomoći među ostalim i putem besplatnih savjetovališta u svim našim zavodima za javno zdravstvo bez uputnice sistemom otvorenih vrata. Iako su osobama s mentalnim poremećajima zakonom zajamčena prava u praksi se često susreću sa nerazumijevanjem, osudom pa čak i prijetnjom da će ostati bez posla, da se ne mogu nastaviti školovati.

Ide se ka reorijentaciji skrbi o mentalnom zdravlju sa bolničkoga na skrb u zajednici. Iznad europskoga prosjeka smo po broju hospitalizacija, ali i po duljini trajanja bolničkoga liječenja, kaže Danijela Štimac Grbić iz Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo. Uzrok tim zabrinjavajućim brojkama je jer nemamo dovoljno razvijene druge oblike pomoći na primarnoj razini zdravstvene zaštite i u zajednici i zato je i pokrenuta reforma da bolnice više ne budu primarno mjesto skrbi za osobe s mentalnim poremećajima.

Strateški okvir za mentalno zdravlje ima četiri akcijska plana. Upravo je završeno javno savjetovanje akcijskoga plana koji bi trebao uspostaviti sustav zaštite mentalnoga zdravlja u zajednici, kaže Danica Kramarić iz ministarstva zdravstva. On donosi savjetovališta, mobilne psihološke timove, psihološku pomoć u domove zdravlja i dispanzere mentalnoga zdravlja, te je podloga i za intervenciju u nekim kriznim stanjima. Tijekom provedbe projekta osnaživanja mentalnoga zdravlja u pet županijskih domova zdravlja obavljeno je lani 30 tisuća usluga i zbrinuto gotovo 20 tisuća građana. Zasada je osigurano 30 psihologa, no raspisat će se specijalizacije iz psihijatrije kako bi se povećao broj psihijatara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. 

Osobe s mentalnim poremećajima spadaju u najranjiviju skupinu i pokušava ih se raznim mjerama i aktivnostima rada i zapošljavanja, stimuliranjem poslodavaca, ali i putem usluge socijalnoga mentorstva, motivirati da se nakon liječenja i u procesu rehabilitacije uz stručnu pomoć pripreme i oni i zajednica za njihovu integraciju pronalaskom posla ili jačanjem vještina koje su im potrebne za svakodnevni život i funkcioniranje.