Južna Koreja – Tehnologija za 23. stoljeće

U današnjem zaraćenom svijetu, utrka u naoružanju nesmiljeno traje. Tehnologije se razvijaju ogromnom brzinom, a jedna od predvodnica u obrambenoj industriji svakako je Južna Koreja. Među proizvodima koje nudi je i vlastiti borbeni zrakoplov, sustavi za borbu protiv dronova, no i samohodna vozila i helikoptere. Kako su došli do toga i koliko je vojna industrija za Koreju važna, u Seulu je provjerila Ana-Bella Leikauff.

K-defense ili kako kraće zvuči naziv za korejsku obrambenu industriju, usmjerena je, kažu sugovornici u Seulu na očuvanje mira. I nije teško zaključiti zašto je upravo to naglasak u zemlji koja je tehnički i dalje u ratu sa svojom sjevernom susjedom i koja svoju sigurnost itekako skupo plaća. Uobičajene prijetnje i testiranja balističkih i nuklearnih sjevernokorejskih projektila naviknule su Južnokorejce na život uz oprez, a ubrzani razvoj obrambene industrije lako je razumljiv. Kim Yong Do iz ureda za obrambene akvizicije, DAPA, tako za Hrvatski Radio kaže:

- Vjerojatno je to tako jer rat ovdje još uvijek nije završio. Tehnologija se stalno razvija, a kako se obrambeni sustavi razvijaju u susjednim ili razvijenim zemljama, ne smijemo zaostajati. Kako bi ojačali našu obranu i učvrstili nacionalnu sigurnost, ne mogu dovoljno naglasiti koliko je važno da imamo vlastito istraživanje i razvoj. Ne možemo se oslanjati samo na stranu tehnologiju, moramo imati vlastitu obrambenu suverenost, kaže Kim.

S tim se slaže i direktorica u uredu za obrambenu trgovinu u agenciji za promociju ulaganja i trgovanja, KOTRA, Heeyoung Jung koja podsjeća da su dvije Koreje podijeljene 1945., a završetak rata 1953. nažalost nije okončao vojni sukob. Trenutačna sigurnosna situacija nije se promijenila, kaže Jung, te za Hrvatski Radio ističe:

- Nedavno smo prepoznali da se ilegalna vojna suradnja između Sjeverne Koreje i Rusije značajno intenzivirala otkako je Rusija napala Ukrajinu prije četiri godine i tijekom rusko ukrajinskog rata, što nas u smislu naše sigurnosti, itekako zabrinjava. Tijekom konferencije za novinare prigodom prve godišnjice inauguracije predsjednika Lee Jae-myunga, on je rekao da je trenutna situacija takva da u odnosu sa Sjevernom Korejom nije moguće voditi dijalog. Međutim, naša vlada smatra da moramo ulagati trajne napore kako bismo smanjili takve vojne napetosti na Korejskom poluotoku. Kako bi stvorili situaciju mirnog suživota sa Sjevernom Korejom temeljenog na povjerenju, te zajedno shvatili i riješili te probleme, prvo što moramo učiniti upravo sada je ponovno uspostaviti barem minimalne kanale dijaloga sa Sjevernom Korejom. I u to ulažemo velike napore.

Tome Jung dodaje da u ovom trenutku nije izgledno da će Južna Koreja smanjiti ulaganja u nacionalnu obranu, posebice s obzirom na trenutnu situaciju u kojoj Sjeverna Koreja i dalje predstavlja asimetričnu nuklearnu raketnu prijetnju. Zbog toga je, dodaje, sasvim prirodno da se obrambene sposobnosti Južne Koreje moraju povećati - i to povećanje se ne može zaustaviti – ali da se to mora učiniti na sofisticiraniji način, te da se ulaže jako puno napora kako bi se ojačale autonomne obrambene sposobnosti i to uključivanjem naprednih korejskih industrijskih tehnologija kako bi se potaknule inovacije u obrani. A ono o čemu svi govore s ogromnim ponosom upravo je vlastiti domaći proizvod, borbeni zrakoplov KF-21, pa tako i Kim Yong Do iz DAPA-e na pitanje što je to glavni zaštitni znak K defense, odgovara – to je borbeni zrakoplov iduće generacije, a i ovom trenutku puno detalja o tehnologiji koja se koristi nisu dostupni javnosti što sigurno shvaćate. No kako dodaje, postoji mogućnost da bi se u budućnosti upravo ta tehnologija mogla ugraditi i u borbene zrakoplove.

Da takva mogućnost itekako postoji, uvjerili smo se u Sancheonu, sjedištu Korejske agencije za zrakoplovstvo i svemir, KAI. Strogo zabranjeno snimanje bilo kakvih fotografija vrlo se ozbiljno shvaća, pa na ulazu bespogovorno ostavljate prijenosna računala dok kamere na mobitelima bivaju prekrivene naljepnicama. Hala u kojoj se sastavljaju zrakoplovi KF-21 i dosad naprodavaniji borbeni lovac, FA- 50 koji je među ostalima kupila Poljska, odmah je pokraj hangara iz kojih testni zrakoplovi polijeću svakih nekoliko minuta. Fotografiju novinarske ekipe ispred jednog od KF-21 koji provodi testne letove napravio je službeni fotograf KAI-, a taj je ponos južnokorejske avijacije za sada namijenjen samo njihovoj vojsci. Naručeno je 40 komada, a prva isporuka očekuje se za 2 mjeseca. Predsjednik odjela za međunarodni razvoj i planiranje u KAI, Byounghak Han, za Hrvatski radio kaže:

- KAI je, mogu tako reći, povijest korejske avio i svemirske industrije jer sve takve tehnologije i platforme, uključujući i fiksnokrilne i rotorne letjelice, kao i svemirska postignuća, predvodimo upravo mi. U posljednje vrijeme glavna su područja djelovanja upravo KF-21 i FA- 50. Radimo i na međunarodnom marketingu za helikopter KUH 1 koji ima kapacitet od devet tona i za jurišni helikopter LAH 1. Što se tiče djelovanja u području svemira, KAI je izradila sve lansere satelita, sve je razvijeno i napravljeno u Koreji, baš kao i KF-21, sve su napravili korejski stručnjaci sa korejskim materijalima, kaže Han.

Kako dodaje, ovim putem želi poslati poruku i Hrvatskoj i Europskoj uniji u cjelini da pokucaju i na vrata KAI-a. Budućnost korejske obrambene industrije, baš kao i drugdje, diktiraju i okolnosti. Pogoršana sigurnosna situacija diljem svijeta, baš kao i sve veća uporaba umjetne inteligencije dovode do neslućenih mogućnosti, a Kim Yong Do iz DAPA-e kaže:

- Do sad nismo još ugrađivali takve tehnologije u naše oružane sustave, no koristimo ih za analizu budućih ratnih situacija, kao i za brze odgovore i unapređenje preciznosti našeg oružja. Međutim vjerujem da će umjetna inteligencija biti korištena i za bojne svrhe, promatramo međunarodne trendove i vjerujemo da se krećemo u skladu s njima.

A u skladu sa vremenima je i razvoj poboljšanog laserskog sustava Cheongung II koji je za dvostruko smanjio vrijeme potrebno za obaranje bespilotnih letjelica. S obzirom da su danas ratovi vođeni upravo dronovima, a i opasnost od onih sjevernokorejskih je svakodnevna, lako je shvatiti zašto je za Južnu Koreju važan i taj sustav. Briselski napori za ubrzavanjem naoružavanja Europe svakako bi odličnog partnera mogli naći upravo u Seulu jer Južna Koreja doista iz dana u dan napreduje ogromnim koracima. Među četiri je najveća svjetska proizvođača oružja, a svoje oružane sustave izvoze u 14 zemalja. A Južna Koreja definitivno Europu vidi kao i prijatelje i partnere. Direktorica u uredu za obrambenu trgovinu u agenciji za promociju ulaganja i trgovanja, KOTRA, Heeyoung Jung, tako za Hrvatski radio kaže:

- Naša suradnja koja sad traje više od 60 godina utemeljena je na povjerenju, a prije dvije godine u studenom, potpisali smo sporazum o suradnji u sigurnosti i obrambenoj industriji, dakle sigurnosno i obrambeno partnerstvo. I to je temelj naše suradnje. Kad je prošle godine predsjednica Europske komisije najavila da se unija počinje ponovno naoružavati, upravo je Južna Koreja, suočena s prijetnjom sjevernokorejskog nuklearnog oružja i projektila, mogla više od bilo koga drugog prepoznati tu hitnu potrebu za ponovnim naoružavanjem. Stoga, budući da je europski plan sada fiksiran od 2025. do 2030., kao partnerska zemlja želimo pružiti najveću pomoć i podršku u rješavanju hitnih potreba prije svega. Međutim, budući da mogu postojati nedostaci koji se ne mogu u potpunosti zadovoljiti kratkoročnim rješenjem europskog ponovnog naoružavanja isključivo kroz mogućnosti europske obrambene industrije unutar europskog tržišta, nastojimo popuniti te praznine. Zapravo, vjerujemo da naša suradnja s europskim zemljama poput Poljske, Finske, Estonije i Rumunjske uspješno stvara partnerstva osmišljena da popune te praznine našim optimalnim sposobnostima i da je kao takva, jako uspješan primjer naše suradnje. Isto tako, želim istaknuti da dok pomažemo u popunjavanju tih praznina, istodobno pomažemo u razvoju industrijskih sektora u tim zemljama. Tu je uključen i prijenos tehnologija i ulaganja u dalju suradnju.

Tome pridonose i korejska brodogradilišta Hanwa Ocean i HD Hyundai Heavy Industries koje je ujedno i najveće na svijetu. Dosad su isporučili više od pet tisuća brodova što je svjetski rekord, a uz gradnju ogromnih LNG tankera i kontejnerskih brodova, bave se i izradom borbenih brodova i podmornica. U Hyundaiu u Ulsanu su zainteresirani i za suradnju s hrvatskom mornaricom, a Minyho Park, voditelj mornaričkog marketinga i prodaje u Hyundaiju Heavy industries, za Hrvatski radio kaže kako je program nabave još u procesu i čekaju se detalji i službena najava.

- Hrvatska mornarica želi graditi višenamjenske korvete, težine oko 3 tisuće tona. To je ista veličina koju radimo i za filipinsku mornaricu što znači da imamo već provjeren dizajn. Oni su zadovoljni izvedbama. Hrvatska mornarica želi dvije korvete i mi ćemo predložiti nekoliko mogućnosti. Ako njihov izbor bude onaj najekonomičniji, sa brzom isporukom, onda je najbolji način da brodove izgradimo ovdje, u Koreji. Time se dobiva i vrijednost industrijske suradnje poput dolaska hrvatskih radnika ovdje kako bi surađivali u izgradnji brodova gdje bi dobili određena znanja i prijenos tehnologije. No naravno, to ovisi o tome što želi hrvatska mornarica. Druga je mogućnost ona hibridna, gradnja prvog broda u Koreji i drugog u Hrvatskoj. To je, kako bih rekao, neka vrsta uravnoteženog prijedloga jer oni radnici koji bi bili u Koreji tijekom gradnje prvog broda, vratili bi se u Hrvatsku i primijenili svoja znanja i iskustvo iz Koreje u svom lokalnom brodogradilištu. A ako hrvatska vlada i mornarica žele da oba broda budu izgrađena u Hrvatskoj, i to je moguće. No to bi trajalo dulje i povećalo bi troškove, kaže Park.

A Južna Koreja zapanjuje na svakom koraku, razvoj je doslovce opipljiv i vidljiv gdje god da krenete. Poziv na sastanak G7, skupine najrazvijenijih zemalja svijeta, stigao je već drugi put, a Heeyoung Jung iz KOTRE za Hrvatski Radio poručuje da je za njezinu zemlju velika čast biti pozvana na takve sastanke, te zaključuje:

-Kad pogledate Južnu Koreju, mi nikada, kad radimo planove za nacionalni razvoj, ne postavljamo sebi kao cilj biti prvi ili drugi u svijetu u nečemu. Ono na što smo usredotočeni jest da koristimo sve naše resurse koje možemo i to na ustrajan i dosljedan način. I onda smo u jednom trenutku shvatili da se svijet usredotočio na nas i to nas je doista iznenadilo. Moje osobno mišljenje je da je poziv za sudjelovanjem na sastanku G7, te tolika pažnja koja stiže iz cijelog svijeta, poruka da Južna Koreja pridonosi održavanju globalnog reda, te da ima prikladan status, baš onakav kakav svijet treba. I da dodam još nešto, prvo što ljudi u inozemstvu nauče o Koreji jest izraz – pali pali, što znači brzo brzo, čak i ako ne govore korejski. Shvaćaju da su Korejci postigli brzi nacionalni rast zahvaljujući upravo snazi te izreke. No iza kulture pali palija stoji tajna snaga Korejaca – dosljednost. Vjerujem da su marljivost i dosljednost koju smo mi Korejci naslijedili kroz obrazovanje od naših roditelja, baka i djedova, pokretačka snaga današnje Koreje. Stoga se nadam da ćete i vi, naši novinarski gosti, otkriti taj dio korejskog uspjeha, skrivenog ispod površine korejskog pali palija.