Najtopliji siječanj i najtoplija godina prije njega

Znanstvenici tvrde da je protekli siječanj bio dosad najtopliji te da je nadmašio najtopliji prije njega, onaj 2020.-te, a prošla godina rangirana je kao najtoplija na planetu. O najtoplijem siječnju i najtoplijoj godini, te o najvažnijim zadaćama i projektima koje planira ostvariti u svojem mandatu u Dnevnom ritmu govorio je glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda Ivan Güttler.

Čelno mjesto Zavoda preuzeo je s prvim danom ove godine, a s obzirom na klimatske ekstreme, opasne vremenske, hidrološke i ekološke pojave, DHMZ je dobio posebno važnu ulogu u pravodobnom upozoravanju građana na sve te opasnosti.

Državni hidrometeorološki zavod čekaju najveći projekti modernizacije u njegovoj povijesti - METMONIC, VEPAR, AIRQ - kroz koje će se modernizirali sve tri motriteljske mreže - meteorološka, hidrološka i mreža za trajno praćenje kvalitete zraka kojoj je vlasnik Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, a mi se o toj mreži brinemo, rekao je ravnatelj Ivan Güttler. Najsloženiji projekt koji će finalizirati ove godine jest METMONIC i kroz njega će se financirati šest radara, od kojih tri prvi put na našoj obali Jadrana, objasnio je Güttler.

- I konačno imamo kompletnu sliku svakog većeg oblaka koji dolazi na područje Republike Hrvatske, na područje Jadrana. Možemo pratiti njegovu putanju i hoće li prijeći preko Zaprešića ili nešto južnije preko Velike Gorice. Ti su nam projekti omogućili i to da u realnom vremenu pratimo što se događa s vodama u Hrvatskoj, s kvalitetom zraka te sa svim klimatskim parametrima koji zanimaju naše građane. Te nam informacije omogućuju bolje procjene klime u Hrvatskoj i vidimo kako se ona mijenja, a ti nam podaci pomažu da naši modeli za prognozu vremena, voda i kvalitete zraka budu što točniji kao i prognoze. Za razliku od Hrvatskih voda koje grade sustav za obranu od poplava ili Hrvatske vatrogasne zajednice koja kad dođe do požara izlazi na teren, glavna uloga DHMZ-a je potpora svima njima i što točnija i brža prognoza tako da naši građani, industrija i gospodarstvo mogu planirati što će se dogoditi idućih dana ili tjedana", istaknuo je ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler.

Gotovo četvrtina našega gospodarstva temelji se na sektorima koji su najizloženiji klimatskim promjenama i prirodnim nepogodama, poput energetike, prometa, poljoprivrede i turizma. Rezultati modernizacije kroz projekt METMONIC pružaju nam kvalitetne podatke kojima ćemo još bolje pridonijeti održivom gospodarskom razvoju zemlje, napominje Ivan Güttler i dodaje kako je u pripremi i novi strukturni projekt „Jačanje sustava praćenja klimatskih promjena i njihovih posljedica" koji uključuje nabavu novog HPC-a (High Performance Computing - Računalstvo visokih performansi), odnosno novog superračunala za modeliranje, simulacije, projekcije te naprednu analizu podataka. Tim projektom DHMZ će ojačati informatičke i analitičke sustave za potrebe klimatskih servisa i jačanje sustava prognoziranja i upozoravanja.

Što nas čeka u idućim danima i mjesecima kad je vremenska prognoza u pitanju i je li siječanj bio najtopliji dosad, ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler kaže da je siječanj, kad se gleda samo Hrvatska, bio topao na velikom području uz desetak dana hladnog razdoblja, a na procjenu kakva je bila zima, čekat ćemo kraj veljače.

- No snijeg se brzo topio, temperature su ponovno iznad 10 stupnjeva. U idućim danima očekuju se temperature od oko 13 do 14 stupnjeva. Cijelu zimu ocijenit ćemo na kraju veljače, početkom ožujka jer klimatolozi ocjenjuju prosinac, siječanj i veljaču. Za iduću sezonu pretpostavljam da će biti topla ili vrlo topla ovisno o dijelu zemlje. Gledajući globalno, početak godine obilježit će El Nino s vrlo visokim temperaturama, a nešto neutralnijoj situaciji i ulasku u blažu fazu nadajmo se sredinom godine, objasnio je Ivan Güttler napominjući da se globalno zagrijavanje neće zaustavit dok ne spustimo koncentraciju stakleničkih plinova.