Ukrajina obilježava četvrtu godišnjicu početka ruske invazije

Ukrajina obilježava četvrtu godišnjicu početka ruske invazije – najrazornijeg rata u Europi od Drugoga svjetskog rata. Rusija i dalje kontrolira oko petine ukrajinskog teritorija, bojišnica je mjesecima gotovo zamrznuta, a rat ulazi u petu godinu bez jasnih naznaka završetka. U znak potpore Ukrajini danas su u Kijevu čelnici europskih institucija – predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa – kao i brojni europski državnici, među njima i hrvatski premijer Andrej Plenković.

Što nakon četiri godine rata znači ovakva politička poruka Europe, ima li prostora za pregovore, gdje je danas Ukrajina vojno i diplomatski te kakva je pozicija Rusije – o svemu smo u Dnevnom ritmu razgovarali s bivšim veleposlanikom u Moskvi Božom Kovačevićem i bivšim ministrom vanjskih i europskih poslova Mirom Kovačem.

Ono što posebno upada u oči je da na današnjem okupljanju europskih čelnika u Kijevu nije bilo čelnih lidera najjačih europskih zemalja, njemačkog kancelara Fridricha Merza, britanskog premijera Kiera Starmera i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. 

- Ja sam još ranije istaknuo da ih neće biti u Kijevu. Činjenica je da te države dosta pomažu vojno, ali i pomažemo i mi, kada pogledate po glavi stanovnika, tu mislim na Hrvatsku, i mi jako dobro stojimo. Njemačka izdvaja za Ukrajinu postotak BDP-a koliko izdvajamo otprilike i mi u Hrvatskoj. Mi smo zastupljeni s premijerom Plenkovićem i ministrom vanjskih poslova, bilo bi sigurno kada je riječ o simbolici i kada smo se naslušali tih govora kao što je na sigurnosnoj konferenciji u Munchenu, da su se tamo pojavili čelnici najvećih i najmoćnijih država Europe. Bilo bi sigurno ljepše, ali što je tu je, ocjenjuje Miro Kovač.

Kako se u diplomatskim krugovima komentiraju takve situacije i je li i ovo na neki način diplomatska poruka?

- U svakom slučaju možemo konstatirati umor koji je prisutan ne samo u Ukrajini i Rusiji koja napada, nego da se polako taj umor primjećuje i u zemljama Europe, četiri godine traje rat. Mi tu financijski najviše pomažemo i nosimo pomoć Ukrajini i pretpostavljam da mnogi razmišljaju o tome, iako to neće javno reći, da bi bilo dobro da se rat privede kraju.

Kaže kancelar Merz rat će završiti kada Putin shvati da ne može pobijediti. Vojni analitičar Robert Barić izjavio je danas u emisiji „U mreži Prvog“ kako je od siječnja 2024. Rusija osvojila oko 1,7 posto ukrajinskog teritorija, uz stotine tisuća poginulih vojnika s obje strane. Rije je dakle o minimalnim teritorijalnim dobicima i stotinama tisuća poginulih što u pianje dovodi realne vojne ciljeve i racionalnost nastavka rata.

- To je jasna potvrda iracionalnosti odluke da se napadne Ukrajina u okolnostima kada je Rusija imala povoljnu diplomatsku situaciju, kada je Vijeće sigurnosti usvojilo rezoluciju 2202., a to je zapravo sporazum iz Minska 2 i kada je Rusija mogla na međunarodnom planu priskrbiti širu podršku za ostvarivanje svojih interesa, predsjednik Putin se odlučio za invaziju. Ta odluka je bila utemeljena na višegodišnjoj frustraciji Rusije zbog zapadnog ignoriranja ruskih sigurnosnih interesa, na potpuno pogrešnoj procjeni raspoloženja ukrajinske javnosti i građana, na potpuno pogrešnoj procjeni snage ukrajinske vojske i još pogrešnijoj procjeni moći ruske vojske. I danas smo suočeni sa posljedicama te iracionalne odluke. Rusija nije pobijedila, ali Ukrajina je razorena. I kao što Rusija ne može ostvariti svoj primarni cilj, a to je okupacija cijele Ukrajine, tako i Ukrajina danas ne može istjerati rusku vojsku s tih 20% ukrajinskog teritorija kojeg je Rusija proglasila svojim, dodaje Božo Kovačević.