Niska zdravstvena pismenost

Premalo brige vodimo o svojemu zdravlju, a razina zdravstvene pismenosti u prosjeku nam je na samoj granici između problematične i adekvatne. Pacijenti s niskom zdravstvenom pismenošću imaju veću vjerojatnost da će završiti na hitnoj, češće su smješteni u bolnicu, manje je vjerojatno da će slijediti planove liječenja i imaju veće stope smrtnosti. Rezultati su to istraživanja koje je bilo dio projekta Zdravstvenoga opservatorija. 

Hrvatska je prva po pretilosti, druga po smrtnosti od raka i peta po pušenju u Europskoj uniji. Slaba briga o kretanju i prehrani, ovisničko ponašanje pa i izbjegavanje preventivnih pregleda potvrda je niske razine zdravstvene pismenosti. Potrebna je promjena paradigme ponašanja, rekli su u emisiji Izaberi zdravlje glavna savjetnica ministra zdravstva Martina Bogut Barić, predsjednica Povjerenstva za primarnu zdravstvenu zaštitu HLK Ines Balint, predsjednica udruge pacijenata IGET kirurginja Iva Kirac iz KBC Sestre milosrdnice Klinike za tumore, te predsjednik Hrvatskoga epidemiološkoga društva i ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo virovitičko-podravske županije Miroslav Venus.

Zdravstvena pismenost je ključna za očuvanje zdravlja poručuje glavna savjetnica ministra zdravstva Martina Bogut Barić. Promjene koje se uvode za očuvanje zdravlja i godina zdravog života u održivom zdravstvenom sustavu dio su dugoročne zdravstvene reforme.

- Implementirali smo nekoliko mjera kojima je cilj, među ostalim, i zdravstveno opismenjavanje građana. Kada dajete mogućnost da građani dođu u kratkom vremenu u obližnju zdravstvenu ustanovu besplatno obaviti preventivni pregled i oni se ne odazovu, to sugerira na promjenu paradigme na način da građani dođu do razumljivih informacija, slušaju i onda primjenjuju. To je složen i dugotrajan proces kaže Bogut Barić.

- Mi smo počeli sa poboljšanjima i reorganizacijom sustava kako bi svatko imao jednaku priliku doći do usluge i kako bismo uveli neke nove oblike i modele usluga, educirali građane da je zdravstvena pismenost nužna i da je njihovo razumijevanje nužno i da su im dostupne i razumljive te informacije. Tek kada se to uspostavi može se ići korak dalje i razmišljati o tome kako se odnositi prema onima ( o.p. i mogućoj penalizacija ) koji u novim uvjetima ne brinu za svoje zdravlje odgovara glavna savjetnica ministra zdravstva o mogućem kažnjavanju onih koji zloupotrebljavaju sustav.

 Primarna zaštita je temelj sustav i treba je rasteretiti kako bi se medicinske sestre, pedijatri, ginekolozi i obiteljski liječnici mogli posvetiti i educiranju pacijenata.

 - Ono što se može primijetiti je da koliko god su mlade generacije sklone guglati i tražiti pomoć na društvenim mrežama kad nešto zaškripi javljaju se svojim liječnicima.

 - Srednje generacije sve više, primjećuje dr. Balint, dolaze s nalazima sa sistematskih pregleda u privatnim poliklinikama i traže mišljenje obiteljskih liječnika o daljnjim planovima, hoće li trebati samo intervencija promjene životnih navika ili medikamentozna terapija, koju će preporučiti i pratiti kako bi ishodi liječenja bili što bolji.

Niska je razina i poznavanja prava koja imamo kao bolesnici. Jedan od najvidljivijih projekata udruge IGET je bio projekt u kojemu su u nekoliko mjeseci pronašli čak 28 prava koja imaju onkološki pacijenti u četiri ministarstva, rekla nam je dr. Kirac.

- Jedan od motiva za osnivanje udruge je bio što smo kod priopćavanja dijagnoze mi kao kirurzi počeli odrađivati posao psihologa, nutricioniste. Kako nismo imali dovoljno znanja o tim drugim esencijalnim temama u liječenju onkoloških pacijenata osnovali smo udrugu gdje bolesnici mogu dobiti te važne informacije kojima se poboljšavaju i ishodi njihova liječenja.

- Manje od 2 posto proračuna se stavlja na preventivu a u onkologiji 4o posto stvari se može spriječiti kretanjem, zdravim navikama.

Svi bismo se trebali zauzimati da se primarna zaštita osovi na noge posebice u ruralnim krajevima. No i Zavodi za javno zdravstvo, kao promicatelji javnoga zdravstva, i njih treba osnažiti i materijalno i kadrovski, istaknuo je predsjednik Hrvatskoga epidemiološkoga društva epidemiolog Miroslav Venus. Zdravstveni sustav je okrenut prema liječenju, glavne su nam sastavnice bolnice i  samo se sanira bolnički sustav, a primarna zaštita i preventivni dio je stalno u zapećku zaključuje Venus.