Pasionska baština: hrvatski brend i zaštitni znak u vremenu korizme

Svečanosti Pasionske baštine jedinstvena su manifestacija u Hrvatskoj, koja u korizmi predstavlja umjetnički izričaj nastao nadahnućem Kristove Muke. I ove godine kroz tridesetak programa više desetaka izvođača iz Hrvatske i inozemstva predstavit će glazbena, književna i likovna dostignuća. 

Ovogodišnja Pasionska baština otvorena je monodramom „Bio sam tamo“, autorskim projektom glumca Pere Eranovića utemeljenom po motivima romana „Tunika“ Loyda C. Douglasa. 

Mnogobrojna publika je nakon izvedbe iz dvorane Centra za kulturu Trešnjevka izlazila gotovo u tišini, iznenađena snažnom i potresnom izvedbom iznad svih očekivanja, podsjetila je predsjednica Udruge Pasionska baština Eva Kirchmayer Bilić:

- Prošle godine vidjela sam Perinu predstavu i odlučila pozvati ga da to bude izvedeno na otvorenju. Drago mi je da je bio velik odaziv publike i da smo na tako svečan način počeli ovogodišnju manifestaciju. Još uvijek sam pod dojmom i sinoćnje izvedbe Muke po Ivanu Johanna Sebastiana Bacha pod ravnanjem maestra Tomislava Fačinija u izvedbi Hrvatskoga baroknog ansambla, Ansambla Antiphonus i našega proslavljenog svjetskog bas baritona Krešimira Stražanca u dupkom punoj crkvi svetog Nikole Tavelića. Drago mi je da je Hrvatska u korizmenom vremenu i u okviru Pasionske baštine dobila jednu ovako velebnu izvedbu.  

Organiziranje Pasionske baštine velik je izazov i velika odgovornost, ističe baština Eva Kirchmayer Bilić: 

U monodrami „Bio sam tamo“ riječ je, kako opisuje autor, glumac Hrvatskoga narodnog kazališta Split Pere Eranović, o potresnom svjedočanstvu rimskog centuriona Marcela Galija koji po dolasku u Galileju dobiva svoj prvi zadatak: organizirati smaknuće mjesnog revolucionara poznatog po brojnim čudesima, a čiju tuniku osvaja na kocki. Pere Eranović podijelio je svoj dojam s otvorenja Pasionske baštine:

- Izvedbu sam, kao i svaki put, doživio veoma otajstveno, budući da publika ima jedan zadatak koji joj nije nametnut, ali je nedvojben, a to je u hodu, s likom Marcela Galija otkriti svoju ulogu i identitet u cijeloj toj priči. Sa pozornice gledati lica koja se transformiraju u tih sat i dvadeset minuta je i za mene kao za izvođača, kao glumca, potresno. To je svaki put iznova jedan događaj koji oduzme mnogo od mene, ali mi s druge strane mnogo i nadomjesti. A to je na otvorenju zaista bilo tako, bilo je veličanstveno vidjeti tu preobrazbu nas zajedno u toj dvorani i vidjeti kako ljudi na kraju napuštaju prostor u toj tišini.

Predstava je usko povezana i s autorovim osobnim iskustvom te potragom za odgovorima na egzistencijalna pitanja: 

Sastavni dio Pasionske baštine i ove je godine Lirika Velikoga petka u Društvu hrvatskih književnika, koju je osmislila i organizirala književnica dr. Tuga Tarle. Ističe da Lirika Velikoga petka daje mogućnost da iz svoje intime progovaramo kroz pjesmu: 

- Lirika je područje stvaranja koje je vrlo intimno, u ovom slučaju intimni odnos s Bogom. Ljudi na različite načine proživljavaju susret s Bogom, ima i otpora, razočaranja, čuđenja… U svakom slučaju to je prilika da se otvori duša pred publikom i da čujemo što proživljava svaki pojedini od naših pjesnika. Ovaj put naslov je „Isus i razbojnik“, što također smatramo da je dobro naglasiti jer je i taj razbojnik u susretu s Kristom na križu u osobnom pogledu na Krista, shvaćanju njegove muke, progovorio i dobio oprost. Zahvaljujući tome Isus mu govori: „Još danas ćeš biti sa mnom u raju.“ 

Kroz pregled pjesničkog stvaralaštva svake se godine nastoji omogućiti i drugim pjesnicima da se predstave, ističe dr. Tarle: 

Cijelu emisiju Susret u dijalogu možete poslušati u Slušaonici Hrvatskoga radija ili pogledati na Facebook stranici Prvog programa.