Veliki tjedan: središnja otajstva vjere

Počinje Veliki tjedan, vrijeme u kojem se vjernici intenzivno pripremaju za Uskrs. Vrijeme je to sabranosti, promišljanja o temeljnim istinama vjere, vrijeme dublje molitve, ispovijedi i suočavanja s otajstvom patnje, križa i žrtve. Za vrijeme Velikoga tjedna prisutni su i brojni posebni običaji i s njima povezane pučke pobožnosti.

Veliki tjedan je najintenzivnije vrijeme crkvene godine, ističe rektor Nacionalnoga svetišta svetog Josipa u Karlovcu mons. Antun Sente:

- Mi sada promatramo otajstva vjere od kojih živimo. Da Krist nije uskrsnuo, uzaludna bi bila naša vjera, ona ne bi bila tako snažna i ne bi bila rasprostranjena po čitavome svijetu. Po nekim pokazateljima ljudi koji vjeruju u Krista su najbrojnija populacija na kugli zemaljskoj.

Monsinjor Sente naglasio je i važnosti ispovijedi:

- Zanimljivo je promatrati kako su ljudi spremni satima čekati da bi došli na sakrament ispovijedi. Kao što želimo da na Uskrs sve bude lijepo i uredno izvana, daleko je važnije imati tu unutarnju čistoću kroz sakrament svete ispovijedi.

Procesija Za Križen jedinstveni je izraz vjerskog i kulturnog identiteta stanovnika središnjeg dijela otoka Hvara koji se u neprekinutom nizu odvija pet stoljeća. U noći s Velikog četvrtka na Veliki Petak istovremeno iz šest župskih crkava započnu ophodi na čelu sa križonošom, u znak molbe ili zahvalnosti, kao vlastiti ili obiteljski zavjet. Tradicija je to koja ima korijene u srednjem vijeku, ističe Mirela Hrovatin: 

- Jedan dio usmene predaje veže se na to da je križ prokrvario početkom 16. stoljeća. Na Hvaru su među pomorcima, vlastelom i običnim građanima postojale određene napetosti, pa su to shvatili kao poziv na pomirbu. Tada su odlučili organizirati procesiju koja će označiti pomirenje. I dan danas se jedan dio procesije hoda u tišini, što govori o tome da čovjek treba zaviriti u svoju nutrinu, ali i razmisliti o zajednici u kojoj živi i vidjeti koje su to vrijednosti koje nas vežu. 

Mirela Hrovatin navela je i brojne običaje vezane uz Vazmeno trodnevlje, od strogoga posta do prestanka svih radova na zemlji: 

Veliki četvrtak dan je ustanovljenja sakramenata euharistije i svetog reda, na kraju mise Večere Gospodnje Presveti oltarski sakrament se iznosi iz crkve, oltar ostaje ogoljen te počinje muka, ističe mons. Antun Sente: 

Cijelu emisiju poslušajte u Slušaonici ili pogledajte na Facebook stranici Hrvatskoga radija.