U Zagrebu se okupili članovi Inicijative triju mora

U ozračju rata na Bliskom istoku, čije posljedice osjeti cijeli svijet, u Zagrebu su se okupili predsjednici i potpredsjednici parlamenata 13 država članica Inicijative triju mora. Inicijativa triju mora pokrenuta je 2015. kao hrvatsko‑poljski projekt, a danas okuplja trinaest članica Europske unije smještenih između triju mora i strateške partnere – Europsku komisiju, Sjedinjene Države, Njemačku, Tursku, Španjolsku i Japan.

Inicijativu i sastanke komentira bivši diplomat, politički analitičar Domagoj Juričić, koji je bio predstojnik Ureda tadašnje predsjednice Kolinde Grabar Kitarović.

U razgovoru s Jelenom Mikovčić, odgovorio je na pitanja s kojim je ciljem osnovana inicijativa i je li u 10 godina uspjela ostvariti te ciljeve. Važno je vratiti se unatrag i razumjeti kada i u kojim okolnostima inicijativa nastala, kaže Juričić. 

- Podsjetit ću vas da je zapravo preteča inicijativi bio projekt Hrvatske gospodarske komore koji je nakon one velike krize koja se u Hrvatskoj, financijske krize koja se u Hrvatskoj nekako došla malo kasnije i zadržala nešto dulje, poremetila na neki način odnose prema tradicionalnim izvoznim tržištima u Hrvatskoj. Bila nam je zadaća da pokušamo na novim tržištima na potezu od Jadrana do Baltika, gdje nas prepoznaju države poput Češke, Mađarske, Slovačke, Poljske, pokušati otvoriti ta tržišta na način da se pojača gospodarska suradnja. Nakon toga zapravo dolazi predsjednica Grabar Kitarović koja pokušava u toj prije svega gospodarskoj inicijativi dati jedan politički zamak. Prijem takve inicijative je bio zapravo prilično sjajan. Svi su to prepoznali kao jedan važan motor budućeg razvoja cijele Europske unije. 

U tom trenutku javljaju se i Bugarska i Rumunjska koji kažu „nemojte nas izostaviti“ i zapravo tek tada nastaje inicijativa Tri mora pod tim imenom, dodaje Juričić. 

- Ona je prije svega željela učiniti ono što Europa ili neke europske institucije nisu prepoznale. A to je se da inherentno potencijal rasta, puno većeg rasta nego što je to moguće u dijelovima zapadne Europe, nalazi u ovom istočnom krilu na potezu jug. I da zapravo taj motor, kada bi se dovršio projekt razvoja infrastrukture prometne i digitalne, bi zapravo cijela Europa dobila određene benefite. Naravno, nakon toga inicijativa je imala svoje uspone i padove. Na kraju je postala jedan od važnijih europskih projekata sa izuzetnim potencijalom. Ono što je daje, ja bih rekao, jedan provedbeni mehanizam je fond. Fond koji zapravo ima za cilj potaknuti određene projekte i sama činjenica da su se inicijativi kao promatrači i kao ulagači pristupile i države izvan nje, kao što je Japan, pokazuje da se zapravo vidi potencijal rasta u toj cjelini. Ono što mi se čini u ovim uvjetima geopolitičkih raslojavanja da zapravo cijela inicijativa dobiva jednu geopolitičku dimenziju koju ne smijemo nipošto zaboraviti. Kad pogledate i energetska čvorišta i činjenicu da je i uz pomoć Inicijative tri mora, Hrvatska zapravo sebe pozicionirala kao jedno energetsko čvorište sa LNG terminalom osobito, zapravo daje nam za pravo vjerovati da je to bila inicijativa sa jednom velikom vizijom prema onome što nam slijedi u budućnosti, a na kraju krajeva svaki dan svjedočimo u toj čini.

Ovaj je sastanak samo je uvod u ono što će se krajem travnja događati u Dubrovniku, gdje se očekuju i američki visoki dužnosnici. Kolegica Ana Bella Leikauff, koja je jutros pratila sastanak, kaže kako se 28. i 29. travnja u Dubrovniku očekuje veliki politički skup. 

- Hrvatska ove godine predsjeda Inicijativom, preuzela je to od Poljske. Očekuje se veliki sastanak na vrhu. Premijer Plenković najavio je već da će sudjelovati dužnosnici na najvišoj razini. Očekuju se američki visoki dužnosnici pozvan je Donald Trump, pozvan je američki državni tajnik Marko Rubio, kako se nagađa upravo bi on trebao biti gost iz Washingtona. Treba reći da je SAD glavni strateški partner inicijative. Oni su do sada uložili oko 300 milijuna eura u taj investicijski fond. Američka veleposlanica u Hrvatskoj je nedavno na platformi X napisala da jedva čeka podijeliti neke velike najave za projekte u Dubrovniku. O kakvim se projektima radi, morat ćemo pričekati kraj travnja. Treba reći da će se osim političkog skupa održati i veliki gospodarski forum na kojemu će sudjelovati oko tisuću gospodarstvenika iz Europe i svijeta, rekla je Leikauff.