Živjeti stodvadeset godina - daleka budućnost ili skora sadašnjost?

U emisiji "Treća dob-mudrost življenja" govorimo o tome kako umjetna inteligencija može pridonijeti dugovječnosti čovjeka. 

Svjetska zdravstvena organizacija stariju životnu dob je podijelila u nekoliko skupina. Ranija starost traje od 65 do 74 godine, srednja starost od 75 do 84, te duboka starost od 85 i više godina. Sve češće danas žive dugovječne starije osobe, a u njih ubrajamo osobe od 95 do 120 godina. Prema nekim naznakama iz svijeta znanosti, ova bi podjela već u idućih nekoliko godina mogla izgledati sasvim drukčije.

Zahvaljujući umjetnoj inteligenciji, predviđaju znanstvenici, 120 godina života bit će uobičajeni životni vijek čovjeka.

Prim. prof. dr. Robert Likić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i sam je uključen u neke projekte s umjetnom inteligencijom i vjeruje da direktor kompanije Anthropic, Dario Amodeo ima pravo kada predviđa u vrlo skoroj budućnosti produljenje životnog vijeka čovjeka na 120 godina. Naime ta je kompanija jedna od vodećih u području razvoja modela umjetne inteligencije. To bi značilo da nam predstoji zlatno doba medicine i gerijatrije tj. održavanje i zadržavanje zdravlja u dubokoj starijoj dobi. Već postoje istraživanja koja pokazuju da umjetna inteligencija fantastično iščitava radiološke slike, odlično tumači interakcije lijekova, njihove nuspojave, te je izvrsna u dijagnosticiranju složenih medicinskih stanja. Treba još malo doraditi tehnologiju umjetne inteligencije, kaže prof. dr. Likić, kako bi odigrala veliku ulogu u medicini u vrlo kratkom roku, ne za nekoliko desetljeća, već u idućih nekoliko godina.