2. Foodcooltour u Osijeku

U Osijeku se održava dvodnevna konferencija o sigurnosti hrane i održivosti proizvodnje - FOODCOOLTOUR. Već je prvog dana okupila više 400 sudionika - vodeće europske i domaće stručnjake, donositelje odluka, predstavnike institucija, akademske zajednice i prehrambene industrije s ciljem rasprave o ključnim izazovima sigurnosti hrane i održivosti proizvodnje.

Svečano otvorenje obilježile su poruke najviših predstavnika hrvatske zakonodavne i izvršne vlasti te predstavnika ključnih europskih i svjetskih agencija, s naglaskom na sigurnost i kontrolu hrane, kao i potrebu samodostatnosti poljoprivredne proizvodnje, što je strateško pitanje koje izravno ulazi u područje nacionalne i ekonomske stabilnosti i neovisnosti.

- FOODCOOLTOUR se već istaknuo svojim interdisciplinarnim pristupom. Sigurnost hrane nije samo pitanje struke, već i ekonomije, zdravlja, okoliša i povjerenja javnosti. Upravo zato na ovoj platformi okupljamo znanstvenike, stručnjake, industriju, donositelje odluka, predstavnike potrošača što daje najbolju šansu u pronalasku kvalitetnih i provedivih rješenja, rekao je Hefer koji je istaknuo važnost izbora za hrvatske građane u pitanju podrijetla namirnica s naglaskom na domaću proizvodnju i ponudu.  

Osječki gradonačelnik Ivan Radić naglasio je kako rješenja u pitanjima sigurnosti i proizvodnje hrane nastaju na sjecištu disciplina te znanosti i prakse te da Osijek, kao sveučilišni grad, pretvara ideje u sustave, politike i stvarne promjene. 

- Sigurnost hrane nije trošak, već investicija, a Osijek ima potencijal biti intelektualni centar Europe za budućnost hrane, zaključio je Radić.

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković je otvarajući konferenciju istaknuo kako Hrvatska ima dobru energetske poziciju te da ono što nedostaje treba nadoknaditi kroz međunarodna partnerstva i savezništva. Poručio je da je pred državom velik posao, ali i jasna strategija za jačanje ključnih sektora do 2030. godine. 

- Hrana definitivno postaje, kao i energija, sredstvo u postizanju ciljeva, a neki je smatraju oružjem modernog vremena. Toga svega moramo biti svjesni i prilagođavati se. Malo je država koje su samodostatne u svemu, a Hrvatska ima prednosti i nedostataka. Imamo izvrsnu energetsku poziciju, te možemo biti ponosni na naša postignuća. Područje poljoprivrede treba unaprijediti, samodostatni smo u uljaricama i žitaricama, a kada je u pitanju meso, mlijeko, voće i povrće, šećer mi smo na razini od oko 60 posto samodostatnosti i tu je ogroman posao pred nama, naglasio je  Jandroković.

Potpredsjednik Vlade  i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić poručio je da je jačanje prehrambene sigurnosti jedno od ključnih pitanja države te da se kroz aktualne politike intenzivno radi na povećanju proizvodnje i konkurentnosti. 

- Hrvatska ima dobru razinu samodostatnosti u proizvodnji žitarica, ali sektori poput stočarstva, osobito proizvodnje mlijeka, te voća i povrća područja zahtijevaju dodatna ulaganja i razvoj, naglasio je Vlajčić te dodao da politika mora ići u dva smjera: jačanje proizvodnje i konkurentnosti, uz istodobno osiguravanje održivosti kroz pravedne prihode za proizvođače i ravnotežu u cijelom lancu opskrbe. 

- Važno je ne samo koliko nego i kako proizvodimo, da svi proizvođači imaju odgovarajući dohodak, moramo gledati cijeli put hrane od polja do stola, čija svaka karika u lancu mora biti jednako jaka, rekao je Vlajčić o održivosti proizvodnje. Dodao je i kako ga zabrinjava činjenica da svaki treći obrok stiže putem dostave, istaknuvši da Hrvatska nikada nije bila definirana samo onime što jedemo, već ponajprije zajedništvom za stolom.

Predsjednica Saborskog odbora za poljoprivredu, Marijana Petir upozorila je da se sigurnost hrane i održivost resursa često uzimaju zdravo za gotovo sve dok ne nastupe krize i poremećaji u opskrbnim lancima. 

- Tada postaje jasno koliko su važni i hrana i oni koji je proizvode. Prehrambena se sigurnost ne može odvojiti od domaće poljoprivredne proizvodnje, ona ne počinje u krizi, ona se gradi u miru. Tek u krizama postaje jasno da prehrambena sigurnost ovisi o našoj sposobnosti da proizvedemo dovoljno vlastite, kvalitetne i zdravstveno ispravne hrane. Ako želimo prehrambenu sigurnost moramo imati proizvodnju, naglasila je Petir.

- Slavonija, Baranja i Srijem i dalje su žitnice Hrvatske s 212 tisuća poljoprivrednog zemljišta, od čega je 95 posto pod oranicama. Čak 40 posto proizvodnje žitarica i 35 posto svinjogojstva dolazi s područja Osječko-baranjske županije. Sve važne politike o hrani, održivost proizvodnje trebaju dolaziti iz ovog područja, rekla je u svojem obraćanju  osječko-baranjska županica Nataša Tramišak. 

Izvršni direktor Europske agencije za sigurnost hrane Nikolaus Kriz rekao je kako se sektor hrane danas brzo mijenja, uz snažne inovacije unutar, ali i izvan Europske unije, zbog čega je ključno da EU ostane konkurentna i relevantna -

EU ima najsigurniju hranu na svijetu. Imamo najviše standarde i kada se govori o sigurnosti grane, ljudi se okreću prema Europi za primjer i na to smo jako ponosni, istaknuo je Kriz. 

Govoreći o opozivima hrane i bolestima životinja, poručio je da apsolutna sigurnost ne postoji, no snaga sustava leži u brzom prepoznavanju i učinkovitom reagiranju na rizike, što pokazuje visoku razinu budnosti i kvalitetno upravljanje rizicima u cijelom sustavu.