Nusproizvodi prehrambene industrije

Peti puta zaredom, osječki PTF, organizator je znanstveno - stručne konferencije, "Nusproizvodi prehrambene industrije", na kojoj se govori o kružnom gospodarstvu u preradi i proizvodnji hrane. 

Znanstvenici, stručnjaci i gospodarstvenici okupili su se u Osijeku na dvodnevnoj znanstveno – stručnoj konferenciji, kako bi pokušali odgovoriti na jedan od najvećih problema današnjice, smanjenju otpada i pokušaju da se nusproizvodi ponovo iskoriste za dobrobit čovječanstva i prirode. Na ovogodišnjoj konferenciji sudjeluje 193 različita autora iz 10 zemalja, a biti će predstavljena i knjiga vezana uz nusproizvode, 34 autora koji su dali preglede svojih istraživanja.

- Konferencija se bavi globalnim problemima današnjice, kružnim gospodarstvom i učinkovitim upravljanjem resursima te smanjivanjem otpada. Primjerice, kako od otpada prehrambene industrije stvoriti proizvode dodane vrijednosti i iskoristi ti ih u razvoju biopolimera, energije ili nečeg drugog korisnog, rekla je prof. dr. sc. Stela Jokić, univ. spec. pharm., dekanica PTF-a.   

Doktor Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam je re kao kako je inovativna hrana iz nusproizvoda jedan od najbrže rastućih trendova u prehrambenoj industriji Europske unije. 

- Europska unija čini oko 20 milijardi ili gotovo 30 posto globalnog tržišta inovativne hrane od nusproizvoda. Taj trend je, po svemu sudeći, potaknut potrošačkim preferencijama koji pokazuju sklonost prema organskoj hrani funkcionalnoj hrani i održivoj prehrani proizvodnje inovativne hrane iz nusproizvoda kao dio kružne ekonomije i jednog od pokretača zelene tranzicije. Europska direktiva iz prošle godine propisala je stroga pravila, odnosno, zacrtala smanjenje od deset posto smanjena otpada iz industrijske prerade do 2030. godine, na način da će se novčano kažnjavati gospodarski subjekti koji ne pronađu način kako zbrinuti nusproizvode i koji generiraju otpad. Što se tiče hrvatske proizvodnja inovativne hrane iz nusproizvoda je sporadična, no hrvatske tvrtke polako shvaćaju kako je riječ o jednom važnom trendu, jednom važnom poslovnom modelu gdje imate gotovo besplatnu sirovinu za proizvod koji donosi veću dobit od običnih proizvoda jer su takozvani eco-friendly proizvodi, rekao je dr. Kovačević. 

- Imate veliku količinu proizvoda, ali i veliko količinu primjerice otpadnih voda, a s druge strane imate proizvođače koji nusproizvode nastoje ponovno iskoristiti kroz ekstrakciju vrijednih komponenata ili za aplikaciju u razvoju drugih proizvoda. Nusproizvodi mogu biti sirovina za proizvodnju bioplina ili biopolimernih materijala gdje mikroorganizmi koriste otpadnu biomasu za razvoj novih materijala koji su biorazgradivi, oprimjerio je dobru i lošu proizvodnju, izv. prof. dr. sc. Antun Jozinović.