Dan polja kukuruza, soje i suncokreta

Nekoliko toplinskih valova i preobilne količine padalina koje su bile i nejednako raspoređene obilježile su ovu proizvodnu godinu. U županijama koje je zahvatilo olujno nevrijeme prinosi će biti manji, no na razini Hrvatske bit će prosječni. Čulo se to na Danu polja kukuruza, soje i suncokreta osječkog Poljoprivrednog instituta koji ove godine obilježava 145 obljetnicu kontinuiranog rada i znanstvenog djelovanja.

Dan polja kukuruza soje i suncokreta održan je na pokusnim poljima uz cestu Široko Polje - Kuševac koje obrađuje poljoprivrednik Mato Kovačić. "Bavim se proizvodnjom, nisam se nikad previše bavio kalkulacijama oko cijene. Moje je da napravim najbolje što mogu, a cijene su podložne svjetskim manipulacijama, tržištima, lokalnim otkupljivačima i svemu ostalom". A s obzirom na sve navedeno, kaže Andrija Zmaić iz Novih Perkovaca  otkupne su cijene 40 do 50 posto manje nego lani. "Kod nas je katastrofa sa suncokretom, a još je veća katastrofa, zlo i užas sa cijenom. Cijena je 40 posto niža od prošlogodišnje, a ulaganja su dvostruko veća". Klimatske promjene uzrokovale su probleme na svim kulturama pa tako i na kukuruzu. Znanstveni savjetnik Antun Jambrović: "Kukuruz je u Hrvatskoj posijan na 270 tisuća hektara. To je nekih 5 posto manje nego lani, što smo i očekivali jer su površine pod pšenicom i ječmom bile nešto veće. U nekoj normalnoj godini to bi bilo u redu, ali ove godine postoji velika razlika od polja do polja, na žalost. Nitko nije bio siguran u što će se to pretvoriti". I za suncokret je ova godina zlatna sredina, naravno tamo gdje ga nisu uništile ledotuče i olujno nevrijeme s viškom padalina. Znanstveni savjetnik Branimir Šimić kaže: "Suncokret je zadnjih pet, šest godina profitabilna kultura i većina proizvođača gleda tu rentabilnost gospodarstva, tako da je ove godine posijano tridesetak posto više suncokreta". Soja je u Hrvatskoj posljednjih godina konstanta zasijana proljetos na preko 90 tisuća ha. Prilagodba klimatskim promjenama osim izbora sorte i agrotehnike usmjerena je i na mehanizme osiguranja različitih sustava za poljoprivrednike. "U cjelini gledano svi mi, i znanost i struka, nastojimo pronaći rješenja za prilagodbu ovim vremenskim uvjetima". Istaknula je to znanstvena savjetnica Aleksandra Sudarić.