Ivica Liščević iz Nijemaca šampion je 4. Dana kulena na FAZOS-u

Šampion 4. Dana kulena na osječkom Fakutetu agrobiotehničkih znanosti je je kulen Ivice Liščevića iz Nijemaca, koji je i prošle godine bio među prva tri nagrađena natjecatelja. Ove je godine prosudbena komisija ocjenjivala 38 uzoraka, među kojima je bilo 14 zlatnih, 17 srebrnih i 7 brončanih odličja. 

- Za dobar je kulen osnova sirovina, to je činjenica. Kad tome dodaš puno rada, znanja i imaš dobre uvjete za preradu mesa, zrenje i dimljenje - rezultat je zajamčen. Volim reći kako je kulen jako sličan vinu - iz istog vinograda  može nastati vrhunsko, a može i stolno vino. Tako je i s kulenom - od iste se sirovine može napraviti dobar, a može i loš kulen. I ovdje sam na ocjenjivanje poslao dva uzorka, od kojih je jedan šampion, a za drugi sam nagrađen zlatom. Zadovoljan sam, jer je važna stalnost u proizvodnji, bez puno oscilacija. To prepoznaju i kupci koje možeš prevariti samo jednom i nikad više, kaže Ivica Liščević.   

Dodajmo kako ni u ovoj sezoni nema mira za vukovarsko-srijemske svinjogojce. Jučer su potvrđena tri nova slučaja afričke svinjske kuge, u općinama Gradištu i Štitaru te naselju Komletincima na području grada Otoka. Svi se slažu, a to je potvrdio i predsjednik Hrvatske veterinarske komore Ivan Zemljak, kako su vektor širenja zaraze divlje svinje. Stručnjaci smatraju kako dosad provedene mjere nisu bile učinkovite, jer se afrička svinjska kuga nije stavila pod kontrolu. 

- Zadnjih godinu dana imamo konstantnu pojavu afričke svinjske kuge među populacijom divljih svinja i na žalost moram utvrditi da nismo poduzeli konkretne mjere kako bismo to suzbili. Bilo je samo pitanje dana kada će se ASK pojaviti i kod proizvođača domaćih svinja. Smanjenje populacije divljih svinja ne znači ništa, ako vi u šumi imate i čagljeve, ptice koje slobodno lete ... Ako oni pronađu te uginule lešine ponovno nam slijedi širenje zaraze. Znači  dokle god postoji divlja svinja u tim šumama, dokle god postoje lešine - postoje i lanci njezinog proširivanja do naših gospodarstava i domaćih svinja. Ponavljam, dok se ne riješi problem divlje svinje, imat ćemo konstantan problem. Imamo primjere dobre prakse iz drugih zemalja koji su imali afričku svinjsku kugu i gdje se upravo kao glavni prenositelj i širitelj te zaraze ukazalo na divlju svinju. Populacija divlje svinje nakon toga je potpuno uklonjena i nakon toga oni imaju kontrolu nad situacijom. U Hrvatskoj  nemamo nijednu mjeru koja bi dovela do toga da se smanji i stavi pod kontrolu problem divljih svinja, a dokle god to ne napravimo imat ćemo ovakve pojave. Ukazuje to da odgovorni za tu provedbu biosigurnosnih mjera nisu ozbiljno shvatili situaciju - koliko je ta bolest opasna, koliko šteti našim svinjogojcima i koliko će im štetiti u budućnosti. Sve se to događa samo zato što netko ne može donijeti odluku d se riješi problem divljih svinja i da onda možemo ići smjerom drugih država koje danas već imaju slobodan status što se tiče afričke svinjske kuge i riješile su uspješno taj problem, istaknuo je izvanredni profesor s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Vladimir Margeta.