U tijeku je žetva pšenice, otkupna cijena minimalna

U tijeku je žetva naše najvažnije krušarice - pšenice. Još jedna koja ima "gorak" okus i u  kojoj seljaci zbrajaju gubitke. Ponuđena cijena od 160 eura ne pokriva im troškove proizvodnje. Poljoprivrednici  se pitaju zašto je cijena u Hrvatskoj 40 eura niža od one na europskim burzama?

Zarada sve manja, troškovi života rastu. Za kilogram pšenice već odavno se ne može kupiti kilogram kruha. No prvi otkosi oko Suze bili su preko 9 tona/hektaru, kaže ratar Zoltan Rajki iz Kotline.

- Ne gledamo unaprijed, no zadovoljni smo, jer su ovo respektabilni prinosi. Pomogle su valjda svibanjske kiše. Repromaterijal je bio skup, no pšenici smo dali sve što smo trebali. Bez toga nema roda. Mi radimo da zaradimo, a ne da dobijemo poticaje. Dobar je i hektolitar, iako mi sijemo visokorodne sorte koje nemaju puno proteina. Ne mislimo pšenicu odmah dati u prodaju, jer cijena mora rasti.  Nas dvanaestero živi od 250 hektara. Prema našem izračunu ove ćemo godine predati oko 650 tona pšenice, po čemu se vidi da smo ozbiljni proizvođači, istaknuo je Rajki. 

Hrvatska je veliki uvoznik brašna i pekarskih proizvoda, što upozorava na ozbiljne probleme u proizvodnji, rekao je predsjednik Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore Petar Pranjić.  Trenutačne su otkupne cijene poljoprivrednih proizvoda neodržive, pa je nužno poduzeti konkretne korake za zaštitu hrvatskih proizvođača koji ostvaruju stabilnu i veliku proizvodnju ratarskih proizvoda. Poljoprivreda je strateški sektor od presudne važnosti za nacionalnu sigurnost i razvoj, stoga je poduzetnicima potrebno omogućiti veću preradu i tržišnu stabilnost.

Podsjetimo, poljoprivrednici su, nakon zajedničkog sastanka članova Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore, predstavnika Agronomske komore i Sindikata zaposlenih u poljoprivredi  u Ivankovu zatražili hitan sastanak s premijerom Andrejom Plenkovićem na području Slavonije i najavili su smanjenje jesenske sjetve za 40 posto. Traže ponovno uvođenje kapitalnih ulaganja s mogućnošću povrata investicije do 50 posto, uvođenje sustava monitoringa za praćenje tržišnih kretanja cijena, praćenje varijabilnih i fiksnih troškova s ciljem dobivanja stvarne cijene poljoprivrednih proizvoda, osmišljavanje programa potpore za zatvaranje OPG-ova, aktivno uključivanje države i osnaživanje robnih rezervi zbog zaštite od tržišnih poremećaja… To su samo samo neki od usvojenih i konkretiziranih prijedloga.