Iva Mihoci, Tatjana Vlahović
Foto: Željko Kovačević / HRT
Članovi Družbe „Braća Hrvatskog Zmaja” – Zmajski stol u Osijeku, ranije su ove godine, kod biste na Rondelu hrvatskih velikana, obilježili 175. godinu rođenja Osječanina, akademika, znanstvenika svjetskog glasa, Mije Kišpatića, i najavili izložbu koja je danas otvorena u prostoru Agrobiotehničkog fakulteta.
Akademik Mijo Kišpatić rođen je u Osijeku 1851. godine. Tu je završio osnovnu školu, i dijelom gimnaziju. Godine 1873. završio je studij prirodnih znanosti, matematike i fizike u Beču, a 1881. obranio je disertaciju iz prirodnih znanosti i tako postao prvi doktor prirodnih znanosti u Hrvatskoj u to vrijeme. Dvije godine poslije, postao je dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, a nakon toga i redoviti član. Radio je kao nastavnik od 1873. do 1894. godine u gimnaziji, a bio je i ravnatelj Mineraloško - petrološke sekcije Narodnog muzeja u Zagrebu. Objavio je više od 180 radova koji su citirani širom, svijeta.
Ravnateljica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, profesorica doktorica Tatjana Vlahović istaknula je, kako je osječki postav identičan onome u Prirodoslovnom muzeju u Zagrebu, na izložbi postavljenoj na Međunarodni dan muzeja, u svibnju ove godine, kada je obilježena 175. obljetnica rođenja i 100. obljetnicu smrti Mije Kišpatića. Tada je prvi puta, a sada i u Osijeku, na jednom mjestu predstavljena priča o znanstveniku čija su istraživanja bila desetljećima ispred svog vremena, od revolucionarnih radova o nastanku Zemljine kore, pa do popularizacije znanosti među širom publikom krajem 19. stoljeća.
Vlatko Kopić, Vladimir Šeks, Antun Tucak, Ivan Radoš
Foto: Željko Kovačević / HRT
Doktorica znanosti Iva Mihoci, muzejska savjetnica objasnila je zašto toliko malo znamo o jednom od najistaknutijih svjetskih znanstvenika iz Osijeka.
- Kišpatić je bio toliko skroman i povučen, samozatajan. Rijetko je govorio o svojoj znanosti, iako se cijeli život njome bavio. Njegove su uspješnice bile među najčitanijim popularno znanstvenim štivom onog vremena,a da je rijetko tko znao kako Kišpatić izgleda. Činilo se kao da se netko krije iza pseudonima, Mijo Kišpatić. Posebnost je to jednog samozatajnog vizionara koji je umnogome pridonio popularizaciji prirodoslovlja na ovim prostorima, na prijelazu stoljeća, rekla je muzejska savjetnica Mihoci.
Stariji Osječani znaju da svoju ulicu Mijo Kišpatić ima u Donjem gradu.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.