O Opus areni, najdužem mostu u Hrvatskoj i građevinarstvu

Dan inženjera građevinarstva na Građevinskom i arhitektonskom fakultetu u Osijeku obilježen je stručnim panelom na kojem su sudjelovali vrhunski stručnjaci iz područja građevinarstva u Hrvatskoj, dobitnici nagrade KOLOS Hrvatske komore inženjera građevinarstva. Studentima, budućim inženjerima govorili su o iskustvima na izgradnji mosta preko Drave te projektiranju i ispitivanju konstrukcije novog osječkog stadiona Opus arene i škole nogometa NK Osijeka.

KOLOS - nagrada Hrvatske komore inženjera građevinarstva dodjeljuje se za iznimne rezultate trajne vrijednosti na unapređivanju i razvoju struke, za javnu prepoznatljivost i priznatost te razvoj tehničkog stvaralaštva u Republici Hrvatskoj i u svijetu; za izuzetna inženjerska dostignuća primijenjena u izgradnji objekata i doprinos razvoju i unapređenju graditeljske djelatnosti.

Na stručnom panelu sudjelovali su Damir Vujčić (Sirrah), dobitnik nagrade KOLOS za izuzetno dostignuće u području konstrukcije za projekt Škola nogometa i stadion NK Osijek; Damir Markulak (GRAFOS), dobitnik nagrade KOLOS za ispitivanje konstrukcije na novom stadionu NK Osijek; Darko Ojvan (Respect-ing), dobitnik nagrade KOLOS za izuzetno dostignuće u struci u području stručnog nadzora na objektu Škola nogometa i stadion NK Osijek, Hrvoje Sučić (Honcho), dobitnik nagrade KOLOS za izuzetno dostignuće u struci u području stručnog nadzora na objektu Škola nogometa i stadion NK Osijek te Ernest Ević (IGH), dobitnik nagrade KOLOS za izuzetno dostignuće u struci u području stručnog nadzora na objektu most Drava u sklopu koridora Vc.

Da je objekt Škola nogometa i stadion NK Osijek posebno djelo prepoznaje se i u nekoliko nagrada KOLOS koje su vezane upravo uz taj projekt.

- Ponosan sam na sve djelatnike Sirrah projekta, na kooperante, a posebno sam ponosan što je Sirrah projekt radio idejni projekt, glavni i izvedbeni. I arhitektura i konstrukcije, hortikulturno i dijelom unutarnje uređenje. - napomenuo je Damir Vujčić.

Opus arena posebna je po tome što je natkriveno cijelo gledalište koje je blizu aut i korner linija. Posebna je Škola nogometa koja ima sedam terena. U zapadnom dijelu stadiona, osim svlačionica za gostujući i domaći tim, još je 7-8 svlačionica za mlađe kategorije i to je možda i najvažniji dio za podmladak Osijeka i djecu kojoj se pruža mogućnost bavljenja sportom, napominje Vujčić. Prisjetio se da je sve počelo samo kao škola nogometa, a stadion je trebao ostati onaj na Gradskom vrtu. No, racionalnije je bilo imati školu nogometa i stadion na jednom mjestu pa je početna ideja s 1.500 narasla na 13.000 mjesta na stadionu koji se može nadograditi za još 2.000.

- Pregledali smo 600-700 stadiona, neke uživo, neke preko fotografija, nacrta, što je već bilo dostupno i vođeni idejama i željama investitora pokušali smo stvoriti jedinstveni objekt, da bude unikatan - kaže Vujčić dodajući da su investitori, s obzirom na to koliko je stadiona izgrađeno u Mađarskoj, mogli poslati i gotovo idejno rješenje, da se prilagodi već negdje postojeći projekt. Srećom, dobili su odriješene ruke.

Dugo smo čekali da se završi most Drava u sklopu Koridora Vc, no dobili smo najduži most u Hrvatskoj čiju je izgradnju nadzirao Ernest Ević, dobitnik nagrade KOLOS za izuzetno dostignuće u struci u području stručnog nadzora na objektu most Drava u sklopu koridora Vc. 

Izgradnja mosta trajala je skoro 8 godina, ali zbog političkih promjena (izmijenile su se tri Vlade RH), velike recesije u građevinarstvu, pa onda dvije gotovo najveće poplave u povijesti mjerenja rijeke Drave, sve je potrajalo. Most je završen 2019., uporabna je dozvola došla 2020., a ako se sjetimo da je ugovor za most potpisan 2009., očito je puno toga utjecalo na izgradnju.

Najduži most u Hrvatskoj dug je 2.475 metara, dio preko Drave, odnosno ovješeni dio mosta koji je impozantan i čini taj most velebnim, širine je 220 metara, a ukupna je dužina tog čeličnog rasponskog sklopa 420 metara.

- Mislim da je 4.850 tona čelika u samoj rasponskoj konstrukciji - s odmakom od nekoliko godina prisjeća se Ević nabrajajući tone i tone materijala, među kojima su 20.000 tona armature i oko 120.000 kubika betona.

Među zahtjevnijim izazovima bilo je pjeskovito tlo u inundaciji i samom koritu rijeke Drave pa su piloti promjera 150 cm duboki od 19 do 30 metara pa je bilo potrebno iskopati oko 18,5 kilometara pilota za temelje mosta.

- Interesantna činjenica je da je u to vrijeme kompletna operativa za bušenje pilota u Hrvatskoj bila na Dravi. Toliko je bio velik zahvat. - poručio je Ernest Ević.

Hrvatska komora inženjera građevinarstva trenutačno ima 7.700 članova koji članstvom dobivaju ovlaštenja za samostalno provođenje djelatnosti, kao ovlašteni inženjeri, projektanti i stručni nadzor, podsjetila je predsjednica Komore Nina Dražin Lovrec.

- Velika je potražnja i velike su mogućnosti pred završenim mladim inženjerima građevinarstva da odmah krenu u profesionalnu karijeru. Posla ima više nego ikada, kako u privatnim investicijama, hotelijerstvu, tako i u investicijama vezanim za vodno gospodarstvo, još uvijek traje obnova od potresa, velike novce dobili smo iz europskih fondova i svi projekti traže inženjere. Ja ne bih rekla da ima manjak inženjera, ima ih dovoljno, ali treba novih inženjera kako bi nastavili posao. Problem je veći u izvođačkom sektoru, nedostaje radnika - rekla je predsjednica Komore Nina Dražin Lovrec.

Studenti su imali priliku upoznati se s radom Hrvatske komore inženjera građevinarstva, saznati što ih čeka nakon završetka studija. Kako je rekao dekan Građevinskog i arhitektonskog fakulteta u Osijeku Hrvoje Krstić, osječki je fakultet prvi u Hrvatskoj domaćin ovakvog predstavljanja. Riječ je o iznimno praktičnoj struci pa je važno da se studenti tijekom školovanja upoznaju s radom u struci i saznaju što će raditi jednog rada.

Veliki je interes za studije građevinarstva, arhitekture i urbanizma, upisne kvote popune se već u prvom roku. Trenutačna studira oko 1.200 studenata. Nakon završetka studija posao im je osiguran jer velika je potražnja za inženjerima, kako u Hrvatskoj tako i u Europskoj uniji, a neki rade u Kataru, Australiji, dakle širom svijeta.