Osječki antifašisti obilježili Dan antifašističke borbe

Uoči praznika 22. lipnja, polaganjem vijenaca kod spomen ploče u Perivoju kralja Tomislava, Udruga antifašističkih boraca i antifašista Osijeka obilježila je Dan antifašističke borbe i 85. obljetnicu organiziranog antifašističkog pokreta u Hrvatskoj. Iz Udruge poručuju da se obilježavanje održava u ozračju polarizacije društva u kojemu se povijesne činjenice revidiraju, a posebno su kritizirali lokalnu i regionalnu samoupravu od koje - kako kažu - ne dobivaju podršku za obnovu spomenika. 

Naglasci iz priopćenja: 

Cilj našeg današnjeg okupljanja je obilježavanje Dana antifašističke borbe u Republici Hrvatskoj i odavanje dužne počasti hrabrim ljudima koji su prije 85 godina ustali u borbu protiv fašizma. Međutim, osim sjećanja i počasti ti ljudi zaslužuju i našu zahvalnost. Antifašistička borba prerasla je u najveći organizirani pokret otpora u Europi te u Hrvatskoj ona nije samo pitanje povijesnog sjećanja već jedan od temelja hrvatske državnosti. Često se pokušava stvoriti lažna dilema između hrvatske državnosti i antifašizma – takve dileme nema. Hrvatski antifašisti borili su se protiv fašizma i okupacije, a hrvatski branitelji 45 godina kasnije u pravednom Domovinskom ratu, branili su pravo Hrvatske da bude slobodna, demokratska i neovisna država. U središtu obje borbe bila je ista vrijednost – sloboda, ističe se, eđu ostalim, u priopćenju Udruge antifašista Osijeka. 

Fašizam ima mnogo definicija, ali možda je najjednostavnija ona koja ga opisuje kao politiku laži koja se hrani strahom, mržnjom, terorom i nasiljem, nacionalizmom i rasizmom te vodi do društvenog raslojavanja i nejednakosti, ne nudeći rješenja već stvarajući duboke društvene podjele i probleme. Iskustvo koje je čovječanstvo doživjelo u prošlom stoljeću najbolje oslikava karakter i sva zla fašizma. Hrvatska inačica fašizma utjelovljena u ustaškom pokretu nikad nije uživala podršku velike većine hrvatskih građana, već se ta vlast održavala terorom, oslanjajući se na nacističku Njemačku i fašističku Italiju. To je rezultiralo rasnim zakonima, logorima, masovnim progonstvima i predajom velikih dijelova hrvatskog teritorija.

U suvremenom društvu osjeća se prisustvo odbojnosti prema pojmu i ideji antifašizma i njegovo poistovjećivanje s komunizmom. Također su prisutne i pojave povijesnog revizionizma što bitno utječe na percepciju o vrijednostima antifašizma. Pri tome se namjerno ili nenamjerno zaboravlja da suvremena Europa i cijeli demokratski svijet počivaju na vrijednostima koje su se afirmirale pobjedom antifašističke koalicije u II. svjetskom ratu. Zablude, zloporabe, pa i zločini učinjeni u ime i pod krinkom antifašizma ne mogu i ne smiju biti razlogom negiranja njegova doprinosa civilizacijskim dostignućima demokratskog svijeta.

Zlonamjerno i netočno poistovjećivanje antifašističkog pokreta u Hrvatskoj s komunizmom služi reviziji povijesti i prikazivanju nečije „bolje prošlosti“. Nesporna je činjenica da je na čelu antifašističkog pokreta u Hrvatskoj stajala komunistička partija, da je ta ista partija pozvala sve građane u borbu za oslobođenje, organizirala i vodila partizanske odrede, organizirala funkcioniranje života na privremeno ili trajno oslobođenim teritorijima. Prigovori da je partija tako nametnula društvenu revoluciju i sebe dovela na vlast imali bi smisla da su se u antifašističku borbu uključile i građanska stranke. Ali, to se nije dogodilo. Jedan dio građanskih političara pristao je uz vlast nametnutu okupacijom, dok je drugi dio odabrao pasivnost i čekanje „pravog trenutka“. Da je tako ostalo Hrvatska bi se našla na strani gubitnika sa svim posljedicama koji bi iz toga proizašle. Sudbina koja bi je snašla, povratkom kraljevine i velikosrpske dominacije ne bi donijela ništa dobro, stoji dalje. u priopćenju.

Današnje poimanje antifašizma uklapa u javne politike zagovaranja i ostvarivanja ljudskih prava i sloboda, promicanja civilizacijskih stečevina, uvažavanja različitosti, vladavine prava i ostvarivanja pravednog društva. To bi svakako trebalo utjecati i na promjenu paradigme o antifašističkom pokretu i ideji kao isključivo komunističkom i anacionalnom stavljajući ga u odgovarajući povijesni kontekst, vodeći računa da u suvremenom svijetu nije prestala potreba za promicanjem njegovih vrijednosti: ljudskih prava i sloboda, nenasilnom rješavanju društvenih i međunarodnih sporova, jednakosti među ljudima bez obzira na vjeru, naciju, spol i sve duge različitosti koje čine bogatstvo čovječanstva. U vrijeme slobodnog propitivanja povijesnih činjenica potrebno je dati doprinos iskrenom, istinitom, racionalnom i realnom pristupu svim osobama, idejama i pokretima izbjegavajući pri tome revizionizam kao metodu prikazivanja „bolje prošlosti“. Žrtvama i pravednicima pripadaju pijetet i zahvalnost, a zločincima osuda i društvena distanca, navodi se u priopćenju koje potpisuje tajnik udruge Zorislav Babić.