Sadnja novih sorata vinove loze u Mandićevcu

Na pokušalištu osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Mandićevcu posađeno je više od 280 novih sorata vinove loze. Iste su sorte posađene i na 13 različitih lokacija u svijetu u razvijenim vinskim zemljama s ciljem očuvanja genetskih izvora. Projekt je realiziran u suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu i Institutom za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. 

- Fakultet agrobiotehničkih znanosti, iz Osijeka, Agronomski fakultet iz Zagreba te Institut  za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu, tri su partnera iz Hrvatske koji su se uključili u jedan međunarodni  konzorcij. Sačinjavaju ga sve vodeće zemlje europske institucije i zemlje koje se bave područjima istraživanja genetske varijabilnosti vinove loze i traženja rješenja prilagodbe vinove loze i njezina uzgoja klimatskim promjenama i novim tehnikama oplemenjivanja. Kroz tu mrežu europskih znanstvenih institucija, mi smo se uključili u podizanje kolekcijskih pokusnih nasada koji su zapravo banke gena. Preslika su osnovnog dijela kolekcije iz poznatog francuskog  Vassala, gdje postoji 2790 različitih sorata, od kojih 10 posto sačinjava tu genetsku osnovu koja je preslikana dosada na tih 13 lokacija. Mreža se širi, trenutačno je rasprostranjena u Francuskoj, Italiji, Španjolskoj, Njemačkoj i  Portugalu, ali se već javljaju i neke zemlje izvan Europe kao Čile ili Izrael, gdje će se dodatno raditi provjera tih genotipova. Njihove će se karakteristike stavljati u različite okolišne uvjete kako bi se utvrdilo kako možemo iskoristiti taj potencijal za razvoj novih budućih sorata koje će biti prilagodljivije i bolje se nositi s novim uvjetima. Sorata je jako puno. Od tih 279, podrijetlom iz cijelog svijeta, desetak je hrvatskih autohtonih sorata u ovoj priči, a poznatije su malvazija istarska i tribidrag. Ostale su manje poznate hrvatske autohtone sorte, koje su jako bitne karike u toj europskoj varijabilnosti, istaknuo je prodekan i profesor s Agronomskog fakulteta u Zagrebu Darko Preiner.

- Konzorcij koji čini panel 279, jer je u pokusu 279 sorata i 9 je kontrolnih ( ukupno 288), čini sjajnu podlogu za istraživanje tolerantnosti različitih genopitova na klimatske uvjete te na otpornost u smislu ekološke proizvodnje, kao imperativa Europske unije danas u svjetlu zelenog plana (a s obzirom na velik broj lokacija u svijetu na kojima se sadi isti ovakav pokus). S obzirom da investicijsko razdoblje u vinogradarstvu  traje tri godine, mi ćemo od danas početi evaluirati ove sorte i siguran sam da ćemo dobiti zanimljive odgovore i potencijalna rješenja u različitim agroekološkim uvjetima. Tu ponajprije mislim na četiri hrvatske vinogradarske regije. Kad je riječ o oplemenjivanju vinove loze, ovakvi veliki pokusi na  velikom broju lokacija mogu značajno i skratiti oplemenjivački proces te oplemenjivačima dati jasne smjernice koje genotipove odabrati i u kojim okolišima. Ono što je ključno u svakom oplemenjivačkom procesu je interakcija genotipa i okoliša, naglasio je  predsjednik Katedre za voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo, profesor na FAZOS-u Mato Drenjančević.