U HGK-u u Osijeku o jesenskoj sjetvi

2023. godina bila je iznimno teška za ratare - pretjerana vlažnost u tlu bila je otegotna okolnost za ozimine koje su podbacile u prinosu. Ipak, i ove smo godine s 820 tisuća tona (u odnosu na prošlogodišnjih milijun tona) postignuli samodostatnost u proizvodnji pšenice. Čulo se to među ostalim na tradicionalnom sastanku  o jesenskoj  sjetvi u HGK, županijskoj komori u Osijeku na kojoj sudjelovali predstavnici Ministarstva poljoprivrede, HAPIH-a, FAZOS-a te velikih poljoprivrednih proizvođača.

"Ukupan prinos žitarica je na razini od 3,1 milijun tona. U tom dijelu prednjači kukuruz s gotovo 2 milijuna tona. I kod uljarica se bilježi stabilan prinos od preko 420 tisuća tona te je i dalje pozitivan trend izvoza soje. Po pitanju žitarica na razini smo 160 posto  samodostatnosti, kod uljarica je to 200 posto", istaknuo je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak.  "Po pitanju cijena 2022. bila je rekordna, dok je u ovoj godini cijena bila vrlo niska. Također zbog rata u Ukrajini imali smo konkurenciju po pitanju izvoza žitarica u Italiju. Zbog toga je država osigurala dodatna sredstva kako bi djelomice nadomjestila izuzetno nisku otkupnu cijenu i visoke ulazne troškove. Riječ je o potporama iz krizne rezerve od 10 milijuna eura koja će poljoprivrednicima biti isplaćena do kraja ove godine te potporama zbog vremenskih nepogoda od 25 milijuna eura od kojih će većinski dio biti isplaćen također do kraja 2023. godine. Realizirana je i nova kreditna linija za obrtna sredstva putem HBOR-a, a od iduće godine i s HAMAG-ovim obrtnim sredstvima".    No nije sve tako crno jer su uvjeti u listopadu bili idealni za sjetvu. Ječam je posijan, a pri kraju je i sjetva pšenice. Ove su jeseni ulazni troškovi za 30-tak posto manji nego lani. Veliki proizvođači u idućoj žetvi pšenice očekuju bolje rezultate nego ove godine u kojoj smo proizveli preko 820 tisuća tona pšenice, rekao je Relja Kovačić iz Žito grupe.