U Osijeku obilježen Svjetski meteorološki dan

Povodom Svjetskog meteorološkog dana, koji se ove godine obilježava u nedjelju, Državni hidrometeorološki zavod organizirao je konferenciju na Fakultetu agrobiotehničkom znanosti u Osijeku, gdje se razgovaralo o klimatskim promjenama, a posebice o njihovom utjecaju na poljoprivredu. Predstavljena su i moguća rješenja, ali i naglašena važnost sustava ranog i pravovremenog upozorenja na opasne vremenske uvjete.

Na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku obilježen je Svjetski meteorološki dan i Svjetski dan voda. Ovogodišnja je tema vezana uz sustave ranih upozorenja. Ravnatelj Državnog hidrometeorološkog Zavoda Ivan Güttler naglašava ulogu sustava ranog upozorenja u prilagodbi na klimatske promjene i ekstreme.

- Svaki put kad DHMZ na meteoalarmu daje obavijest o žutom, o narančastom, o crvenom upozorenju, to privlači pažnju naših građana i to je dobra stvar. Želimo upozorit naše građane kad su neke posebne vremenske situacije, želimo izbjeći ozlijede, one puno teže posljedice te našem gospodarstvu i poljoprivredi želimo olakšati rad, kaže Güttler.

U svjetskoj je krizi kojoj svjedočimo proizvodnja energije i hrane važna je za svaku državu. Zbog toga je posebna je pozornost ove godina usmjerena na poljoprivredu, iznimno ranjivu na klimatske promjene.

- Prošla je godina (2024.) bila najtoplija, otkako postoje sustavna mjerenja. Mi se zasada prilagođavamo toj novoj stvarnosti, no moramo biti svjesni da će klimatske promjene jačati i dalje. Bit će to izazovi za sve sustave - meteorologe, poljoprivrednike i sve druge korisnike meoroloških informacija, nastavlja Güttler.

Brza upozorenja DHMZ-a pomoći će poljoprivrednicima u planiranju aktivnosti na otvorenom, no nedostaje im edukacije. Uz navedeno, i suradnja meteorologa, srodnih ministarstava i znanosti mora biti brža i bolja.

- Poveznica, ne samo ova tri sustava, nego i više elemenata poboljšat će naše preporuke u borbi protiv klimatskih promjena, upozorava profesor Danijel Jug.

Dodaje kako su promjena sortimenta i konzervacijska poljoprivreda važni elementi borbe protiv klimatskih promjena. Primjenom takvog sustava smanjit će se toplinske oscilacije i erozija tla koje se s klimatskim promjenama povećavaju.

- Izuzimanje oranja kao glavnog zahvata pro obradi tla i primjena reduciranih sustava gdje će velik broj biljnih ostataka ostati na površini s glavnim razlogom čuvanja vode. To nam u ovom trenutku predstavlja najveći problem, pojašnjava profesor Jug.

 

Jedno od rješenja za konkurentniju poljoprivredu, otporniju na klimatske je korištenje sustava za navodnjavanje koji će usjevima osigurati vodu u najkritičnijem razdoblju, istaknuo je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Marinko Beljo.