''Muzeji zajedno'' - što nude?

''Muzeji zajedno'' je projekt u kojem su umrežena četiri muzeja u Primorsko-goranskoj županiji. Osim što će međusobno surađivati, prodaju i zajedničku ulaznicu koja vrijedi 48 sati. Od utorka do petka, svakoga dana u 15:30, po jednu ulaznicu dobit će i slušatelj Radio Rijeke.

50 kuna vrijedi obiteljska ulaznica, pojedinac plaća jedinstvenu ulaznicu vrijednu 30 kuna, a umirovljenici samo 10 kuna. Umreženi muzeji su: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja sa zbirkama u Dobrinju i Kastvu, Prirodoslovni muzej sa zbirkom u Brodu na Kupi, Muzej Grada Rijeke i Muzej moderne i suvremene umjetnosti. Svi objekti otvoreni su svakoga dana od 9 do 20 sati.

Kakve zanimljivosti vam nude, muzeji otkrivaju u suradnji s Radio Rijekom, od utorka do petka u 15:30!

Carlo Ostrogovich: Mama

Prikaz ženskog akta jedna je od kruna klasičnog slikarstva kojom su se krunili Tizian i Rubens, Velázquez, Goya, Manet i Renoir, Bukovac i Auer... To je zahtjevna i delikatna tema: žensko tijelo se u povijesti umjetnosti toliko puta prikazalo da ga neki, opravdano ili neopravdano, tumače kao formu. Poznatom krajoliku tijela svaki puta iznova treba udahnuti život i dati biljeg originalnosti.

Carlo Ostrogovich istaknuti je predstavnik riječkog međuratnog slikarstva, jedan od Fijumana koji su u tom razdoblju obilježili likovnu scenu. Slikao je uglavnom krajolike, portrete i gradske vedute, a ovaj je akt u njegovom opusu iznimka.

Ostrogovich aktu, odnosno aktovima majke i djeteta, pristupa opušteno i nepretenciozno. Majka i dijete uhvaćeni su u intimnom trenutku, leđima okrenuti gledatelju, nezainteresirani za ono što se odvija iza njih. Emocije su rezervirane samo za njih dvoje: briga i nježnost spojene sa zabavom i užitkom kupanja.

Slika Mama trenutno je izložena na izložbi More, kamen, grad u Muzeju grada Rijeke.

Guvernerova palača

Gotovo da i nema Riječanina koji ne zna za Guvernerovu palaču, a obilaze je ili barem uočavaju i turisti koji posjećuju Rijeku. No, znamo li njezinu povijest i značaj? Izgrađena je za potrebe riječkoga guvernera krajem 1896., kada je Rijeka bila izdvojeno tijelo (corpus separatum) Austro-Ugarske Monarhije, pod izravnom upravom vlade u Budimpešti.

Gradnja ove, nove Guvernerove palače počinjala je 1892. godine, kada je riječkim guvernerom imenovan grof Lajos Batthyány. Izrada projekta povjerena je uglednome arhitektu Alajosu Hauszmannu - velikanu mađarskog graditeljstva, sveučilišnom profesoru, počasnom članu Mađarske akademije znanosti, dekanu i rektoru Kraljevskog tehničkog sveučilišta te počasnom članu Društva engleskih kraljevskih graditelja. Za izgradnju vladarske palače Hauszmann odabire najsjeverniju točku grada, onu s koje će palača dominirati nad gradom, ali i onu na koju će bjelina pročelja privući pogled svima koji brodom budu uplovljavali u Rijeku.

Unatoč zahtjevnom terenu izgradnja palače tekla je brzo, pa je već 1896. grad dobio Guvernerovu palaču koja i danas krasi Rijeku. Građena je po uzoru na talijansku renesansu, rafinirane vanjštine i nenametljive elegancije interijera. Guvernerova je palača remek-djelo arhitekture i unutrašnjeg uređenja, simbol moći, vlasti, raskoši i elegancije vremena u kojemu je nastala, ali i svjedok povijesnih događanja u gradu bogate i burne prošlosti. Guvernerova palača i nije nego Grad: njegova prošlost, njegova sadašnjost i njegova budućnost.

Danas je zgrada Guvernerove palače zaštićeni spomenik kulture i dom Pomorskome i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja. 

Giovanni Butcovich: Portret dječaka u mornarskom odijelu

Kad slika pored službenog imena dobije i nadimak kojim je zovu i muzealci i publika, znači da je izašla iz muzejskog depoa i kataloga i pronašla put do ljudi. Portret dječaka u mornarskom odijelu tako je postao Mali mornar, simpatičan i blizak svakome tko ga vidi. Djelo je riječkog slikara Giovannija Butcovicha, jednog od najboljih predstavnika riječkog slikarstva dvadesetih godina 20. stoljeća, danas uglavnom zaboravljenog. Muzej grada Rijeke posjeduje samo dva njegova djela.

Nažalost, ne znamo tko je Mali mornar. Na dječakovoj kapi zlatnim je slovima ispisano Dante, ali ne znamo je li to stvaran ili izmišljen brod, baš kao što ne znamo ni što se nalazi na drugom kraju užeta koje dječak, u maniri odraslog mornara, vuče. Sve pojedinosti postaju nevažne kad ugledamo dječakovo lice: njegove sjajne oči i drski pogled, veseli osmijeh, živahnu prisutnost koja probija okvire slike i komunicira s gledateljem.

Malog mornara možete vidjeti na izložbi More, kamen, grad koja je trenutno postavljena u Muzeju grada Rijeke. 

Velika bijela psina

Morski psi su u Prirodoslovnom muzeju Rijeka jedna od najatraktivnijih izloženih skupina organizama. Sve vrste ulovljene su u kvarnerskom podmorju, a jedan od najvećih i najstarijih izložaka je velika bijela psina. Primjerak je ulovljen 1894. godine u Bakru i dužine je  4 m i 86 cm, a PMR ga je naslijedio od Museo Civico.

Velika bijela psina zbog veličine, izgleda i načina hranjenja, a najviše zbog nepoznavanja biologije i ekologije, ima negativnu medijsku pozornost. Smatra se jednom od vrsta najopasnijih za ljude. Iako nije redoviti stanovnik Jadranskog mora, povremeno u njega zalazi i uglavnom se zadržava na otvorenom moru ili u blizini obale izložene otvorenom moru.

Prvi službeni zapisi o velikoj bijeloj psini na našem području datiraju iz  druge polovice 19. stoljeća, a najveći primjerak, duži od 6 metara, ulovljen je u akvatoriju Opatije 1934. godine. Do sredine 20. stoljeća velika bijela psina se često mogla primijetiti u blizini obale, ili je završavala kao ulov raznim ribolovnim alatima. U vrijeme Austro–Ugarske, za uhvaćen primjerak nudila se i nagrada. Danas je velika bijela psina rijetka u našem moru.

U moru, kao i u drugim staništima, veliki predatori imaju važnu ulogu u očuvanju prirodne ravnoteže, a regulacija populacije biološki je određena kasnim sazrijevanjem i malim brojem potomaka. Spolnu zrelost ova vrsta postiže tek u dobi između 12. i 14. godine i pri veličini od  4 do 5 m, pa je jasno da mnogi primjerci budu uhvaćeni prije nego na svijet uspiju donijeti potomke. Od 2000. godine velika bijela psina na svjetskoj je crvenoj listi ugroženih vrsta navedena kao osjetljiva.

Primjerak velike bijele psine u Prirodoslovnom muzeju Rijeka izložen je u dijelu stalnog postava koji se trenutno preuređuje u okviru projekta MUSEUMCULTOUR, zbog čega je Muzej do 15. kolovoza zatvoren za posjetitelje. Sve zajedničke muzejske ulaznice kupljene u periodu dok je Muzej zatvoren, vrijedit će za besplatan posjet Muzeju do 31. prosinca 2014.

Još zanimljivih muzejskih priča možete pronaći u našem arhivu.