Trauma je riječ koju danas često čujemo – ponekad olako, ponekad s punom težinom njezina značenja. No što ona zapravo jest i koliko duboko može oblikovati naš život?
21.04.2026.
15:36
Autor: Vedrana Lisica Pavlović
Razvoj PTSP-a složen je proces koji ovisi o međusobnom djelovanju vrste traume, osobnih karakteristika i podrške društva
Foto: Ilustracija / Shutterstock
Trauma je riječ koju danas često čujemo – ponekad olako, ponekad s punom težinom njezina značenja. No što ona zapravo jest i koliko duboko može oblikovati naš život?
Upravo o tome govorilo se u emisiji Zovi doktora, gdje je gošća bila psihijatrica i psihoterapeutkinja Izv. prof. dr. sc. Marina Letica Crepulja iz KBC-a Rijeka.
Trauma se ne događa u događaju – događa se u osobi. I upravo je to ključ razumijevanja. Isti događaj može kod jedne osobe ostaviti duboke posljedice, dok druga neće razviti traumatski odgovor.
Najčešće je riječ o iskustvima u kojima je osoba bila izravno ugrožena – fizički ili emocionalno. To mogu biti nesreće, nasilje, gubitak bliske osobe ili svjedočenje traumatičnim događajima. No trauma ne mora uvijek biti osobno iskustvo – može nastati i kroz blizak kontakt s traumatiziranom osobom, što nazivamo sekundarnom traumatizacijom.
Jedna od važnih poruka emisije bila je razlika između stresa i traume. Svakodnevni izazovi – problemi na poslu, ispiti, životne promjene – iako zahtjevni, ne spadaju nužno u traumatska iskustva.
Stres je, zapravo, sastavni dio života i često nas potiče na rast i prilagodbu. Trauma, s druge strane, ima obilježje ozbiljne ugroze i ostavlja dublje psihološke posljedice.
Mnogi ljudi nose posljedice traume, a da toga nisu svjesni. Ona se može manifestirati kroz anksioznost, depresiju, poremećaje spavanja, osjećaj krivnje ili srama, pa čak i kroz tjelesne simptome.
Često se događa da osoba potraži pomoć zbog "nekog drugog problema", a tek se kasnije otkrije da je u podlozi traumatsko iskustvo.
Jedno od pitanja slušatelja otvorilo je važnu temu – zašto se trauma iz mladosti može pojaviti tek u starijoj dobi?
Odgovor leži u načinu na koji se nosimo s teškim iskustvima. Ljudi često potiskuju traumu kako bi nastavili funkcionirati. No kasnije u životu, kada dođe vrijeme preispitivanja i „zbrajanja“ životnih iskustava, potisnute emocije mogu ponovno isplivati.
Dobra vijest je da nikada nije kasno za suočavanje s traumom. Ona se ne može izbrisati, ali se može obraditi i integrirati u životnu priču – tako da više ne boli.
- Trauma je rana koja treba zacijeliti. Možda će ostati ožiljak, ali to je dio naše životne priče, kaže naša gošća psihijatrica Marina Letica Crepulja.
Poslušajte cijelu emisiju:
Zovi doktora: o traumama - izv.prof.dr.sc. Marina Letica Crepulja, psihijatrica i psihoterapeutkinja
Psihijatrica Marina Letica Crepulja u emisiji Zovi doktora govorila je o traumama
Foto: Domagoj Zorić / Radio Rijeka
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.

Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora
HRVATSKI RADIO
MEĐUNARODNI KANAL
NACIONALNI PROGRAMI