Hrvatski radio

Radio Rijeka

10:26 / 24.04.2022.

Autor: Tatjana Sandalj

Reformacija jučer, danas i sutra: Martin Luther

Spomenik Martinu Lutheru u Wormsu. Okružen je zaštitnicima i reformatorima među kojima su John Wycliffe, Jan Hus i Savonarola.

Spomenik Martinu Lutheru u Wormsu. Okružen je zaštitnicima i reformatorima među kojima su John Wycliffe, Jan Hus i Savonarola.

Foto: Kim Traynor / Wikimedia Commons

Ususret 505. obljetnici reformacije svake posljednje nedjelje u mjesecu nudimo dio priče o reformaciji jučer, danas i sutra. Sugovornica u emisiji Susreti je dr. Lidija Matošević, voditeljica Sveučilišnog centra za protestantsku teologiju Matija Vlačić Ilirik Sveučilišta u Zagrebu. Tema drugog razgovora bio je Martin Luther.

U društvenom razvoju vrijedi pravilo da ništa ne nastaje ni iz čega, pa je tako bilo i s reformacijom. U prvoj emisiji o reformaciji govorili smo o tome što je prethodilo reformacijskom pokretu. Iz te je situacije izrastao je Martin Luther, otac reformacije. 


Kako ga možemo razumjeti iz njegovog vremena, pita se naša sugovornica i objašnjava: vrijeme dekadencije crkve kao institucije je ujedno i vrijeme intenzivne duhovne potrage, krika za bogom. U toj potrazi ljudi izgube strpljenje i traže zamjene, jer bog šuti i ne odgovara na očekivanja, ali bilo je u tom vremenu i onih koji su razumijevali da se u toj potrazi vrte u krugu. 


Biografske činjenice kažu da je Luther tijekom boravka u Magdeburgu bio smješten u zajednici Devotio moderna, jednog od kasnosrednjovjekovnih pokreta pobožnosti. Protivno želji oca, zaredio se za svećenika nakon oluje u kojoj je zamalo stradao. Bio je čovjek koji je prošao cijelu religijsku ponudu onoga vremena, ali u jednom trenutku je odlučio upitnost, tjeskobu ljudske egzistencije NE zamijeniti bilo čime. 


U njegovim zapisima čitamo kakve je muke prolazio u tim trenucima. Brojni koji su te zapise čitali tijekom ovih 500 godina, a posebno psihijatri tijekom 20. stoljeća, nastojali su odrediti je li patio od neuroze, depresije, psihoze, loše zatomljene traume, ali ništa od toga nije pouzdano dokazano. Luther je bio, govori dr. Lidija Matošević, normalna osoba koja ne bježi od patnje, a patnja je dio čovjekova postojanja. 


Istovremeno, bio je i čovjek koja se nije mogao i nije htio uklopiti u sutav koji je od njega tražio da funkcionira iako stvari nisu bile autentične. Njegovo iskustvo bilo je autentično ljudsko iskustvo nebježanja, tvrdi dr. Matošević, a iz njegovih svjedočanstava čitamo i da je za to bio nagrađen ponovnim rođenjem u susretu s bogom.


Ne moramo i ne trebamo se složiti sa svime što je Luther učinio ili rekao, ali je sigurno da je učinio ogroman pomak o kojem ćemo govoriti u idućim emisijama. Priča o Martinu Lutheru, stara 500 godina, priča je svakoga od nas. To je interkonfesionalna, nadreligijska, humana priča o životu i pouka za nas danas da ne živimo površno, zaključuje dr. Matošević.


U emisiji Susreti i njenom redovitom terminu 24. travnja u 20:40 sati poslušajte što je temeljna razlika između reformacije kao pokreta obnove crkve i kasnosrednjovjekovnih pokreta koji su joj prethodili te što indulgenicje jesu, što nisu i zašto su ih reformatori kritizirali, a u nastavku poslušajte drugi dio razgovora o reformaciji, o tome kako je iz vremena koji je prethodio reformaciji izrastao Martin Luther:

Reformacija No.2.: Martin Luther

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.

Vezani sadržaj

Emisija

Susreti

Vijesti, izvještaji, reportaže i razgovori s gostima o aktivnostima brojnih manjinskih vjerskih zajednica u Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji. Poslušajte u programu Radio Rijeke svake nedjelje u 20:40 sati.

Poslušajte u Slušaonici