liječnici
Foto: Ilustracija / HRT
Većina izazova s kojima se srećemo u zdravstvenom sustavu mogla bi se prevenirati dobrom edukacijom, a do nje je lakše doći povezivanjem i suradnjom svih koji u tom sustavu sudjeluju, istaknuto je na međunarodnoj konferenciji MEDRI 2025 koja je u Opatiji okupila 500 sudionika iz regije, među kojima 140 predavača iz Hrvatske i inozemstva.
“Najpoznatija rečenica o medicinskoj edukaciji kaže da kvaliteta medicinske edukacije izravno utječe na kvalitetu zdravstvene skrbi. ”
dr. sc. Nina Pereza
Trodnevnu konferenciju punog naziva "MEDRI 2025 – Second International Conference on Teaching and Learning in Medical Education", organizirao je Centar za nastavničke kompetencije Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, još uvijek jedini koji u takvom opsegu djeluje na medicinskim fakultetima u Hrvatskoj.
Centar je osnovan još 2017. godine "...kako bismo na jedan strukturiran, centraliziran način pružili podršku našim nastavnicima za usavršavanje u području medicinske nastave, ali isto tako kako bismo modernizirali nastavni proces u skladu s vizijom i misijom cijelog fakulteta. Zapravo, bez dobre nastave, nema dobrih lječnika", tumači voditeljica centra dr. sc. Nina Pereza.
Međunarodna konferencija je na najboljem putu da postane redoviti bijenalni skup onih koji poučavaju buduće liječnike na svim medicinskim fakultetima u Hrvatskoj te njihovih kolega iz Slovenije i Bosne i Hercegovine, jer su im teme i problemi zajednički, a zajednički ih mogu i lakše rješavati.
O transformaciji visokog obrazovanja govorili su sudionici u 27 tematskih sekcija. Najzanimljivije bilo je digitalno izdavaštvo, a onda i digitalna transformacija obrazovanja, jer studenti danas uče potpuno drugačije. Govorilo se o posebnostima generacije Z i o tome koliko se eksponencijalno razlikuju od ranijih generacija; zatim o burnoutu ili izgaranju na poslu, ali jedna od najposjećenijih sekcija na konferenciji bila je ona o obrazovanju nastavnika.
“Moram reći da je danas biti nastavnikom teže nego ikad prije, jer mi više nismo prenositelji informacija, znamo da su izvori informacija negdje drugdje. Danas smo osobe koje olakšavaju proces učenja i omogućavaju studentima zapravo kako se snaći u moru informacija. Ja bih to rekla, mi smo netko tko olakšava proces učenja.”
dr. sc. Nina Pereza
Što se digitalizacije tiče, promovirano je sedam multimedijalnih udžbenika, pet iz područja metodologije i medicinske edukacije, namijenjenih nastavnicima. U njima je više od 60 videozapisa. Naime, obzirom na napredak tehnologije, tiskani udžbenici nerijetko zastarijevaju prije nego budu objavljeni. Digitalne materijale lakše je dopunjavati, ažurirati i distribuirati.
U riječkom Centru za medicinske kompetencije posebno su ponosni na priručnike koji su nastali na Katedri za internu medicinu. Temeljem istraživanja načina poučavanja i potreba nastavnika, nastali su priručnici za učenje i poučavanje temeljnih kliničkih vještina u internoj medicini koji uključuju razgovor s pacijentom, uzimanje povijesti bolesti i provođenje fizikalnog pregleda. Dakle, vrlo praktični priručnici koji ujednačavaju kvalitetu poučavanja i posljedično unapređuju kvalitetu zdravstvene skrbi.
“Napravili smo pisane hodograme za temeljnih devet kliničkih vještina, snimili demonstracijske videozapise, izradili potpuno nove ispite koji na strukturiran način provjeravaju jesu li studenti proveli sve korake i kako su proveli te korake provođenja kliničkih vještina. Reformirali smo kolegiji, smanjili količinu predavanja na kojima studenti moraju sjediti i sve smo to posložili u jedan elektronički kolegij. Studenti se pripremaju prije dolazka na vježbe i na vježbama više rade praktično uz nadzor nastavnika ili demonstratora.”
dr. sc. Nina Pereza
Sad već doista mogu govoriti o pomicanju granica u nastavi medicine na riječkom Medicinskom fakultetu. Nadaju se da će i na druge katedre uspjeti prenijeti taj val inovacija u medicinskoj edukaciji.
Trenutno je najveći izazov svima to što se kod uvođenja bilo kakvih promjena od nastavnika očekuje da budu i oni koji stvaraju sadržaje i stručnjaci u uvođenju sadržaja u digitalne medije. Ne postoji sustavna podrška digitalizaciji sadržaja i nastave, nego je još uvijek sve na volonterskoj bazi. Pri tom, treba održati ravnotežu digitalnog i tiskanog sadržaja, jer mozak različito pamti kada student uči s ekrana ili potcrtava tiskani tekst.
Dodatni izazov je što, na razini države, medicinska edukacija nije prepoznata kao zasebno područje za napredovanje u sustavu medicinskih fakulteta.
“Bilo bi lijepo kada bi postojalo područje u kojem bismo mogli napredovati, koje bi moglo dobiti financiranja za znanstvene projekte, za razvoj. Bilo bi dobro kada bi naš centar mogao imati stabilnu administrativnu infrastrukturu, mogućnost zapošljavanja asistenata, doktoranata itd. ”
dr. sc. Nina Pereza
Na rješavanju tih sustavnih problema mogli bi raditi dekani, a tijekom skupa održana je i dekanska konferencija na kojoj se govorilo o osnivanju regionalne mreže za medicinsku edukaciju koja bi ih držala trajno povezanima, omogućila im razmjenu iskustava i snažniju aktivnost prema strukturama kao što su ministarstva.
Obzirom da su riječkom Medicinskom fakultetu u organizaciji skupa pomogli Hrvatska lječnička komora kao krovna organizacija lječnika, Hrvatski lječnički zbor, Medicinski fakultet Maribor te Mostar, Klinički bolnički centar Rijeka i Sveučilište u Rijeci, a partneri su bili svi medicinski fakulteti u Hrvatskoj, treba se nadati da će uspjeti zajedno rješavati izazove kvalitetnog obrazovanja budućih liječnika. Na dobrobit svih budućih liječnika i pacijenata.
O tome kakvi su izazovi u nastavi medicine i kakve ih promjene očekuju govorili smo s voditeljicom Centra za nastavničke kompetencije Medicinskog fakulteta u Rijeci dr. sc. Ninom Perezom u emsiji Akademskih kvarat ure, poslušajte:
Akademskih kvarat ure: Nina Pereza - Kako poučavati medicinu
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.