Stjepan Špalj: Edukacija pacijenata je jako važna

U Hrvatskom saboru su krajem godine dodijeljene državne nagrade za znanost za 2021. godinu. Jedan od dobitnika godišnje nagrade je prof. dr. Stjepan Špalj, a zašto on misli da je edukacija pacijenata jako važna?

Državnu nagradu za znanost u znanstvenom području biomedicinskih znanosti za rad u 2021. godini dobio je dr. Stjepan Špalj, redoviti profesor riječkog Fakulteta dentalne medicine, specijalist ortodont na Katedri za ortodonciju, dijelom radnog vremena zaposlen i na Sveučilištu u Osijeku. 

Što rade zubari i zubni tehničari otprilike je jasno svima koji su se kad-tad našli u zubarskoj ordinaciji. Ortodonti, nakon završenog šestogodišnjeg stomatološkog fakulteta, imaju još tri godine dodatne edukacije u području malokluzija i kraniofacijalnih anomalija. Ako krajnje pojednostavimo, to su stručnjaci koji rade na ispravljanju krivih zubi i krivog zagriza.    

Puno ljudi ima krive zube ili loš zagriz, a obzirom da je takvih ljudi puno, tumači dr. Špalj, to je uobičajeno stanje, pa loš zagriz nije bolest. U znanosti, to je široko područje: od bazičnih istraživanja o tome što se događa s tkivima i kostima dok pomičemo zube, preko istraživanja toga što se događa u raznim životnim dobima u kojima se obavljaju zahvati, do istraživanja razloga zašto netko želi ili ne želi liječenje nekog takvog stanja... 

Dr. Špalj je, između ostaloga državnu nagradu za znanost dobio jer su upravo tijekom tih istraživanja odnosa mjerljiva poboljšanja kvalitete života pacijenata i njihovih emocija vezanih uz to, razvili novi alat u obliku upitnika. On mjeri nekoliko dimenzija, a svaka se sastoji od četiri ključna pitanja kojima su se fokusirali na oblikovanje odnosa s pacijentom koji je npr. jako fokusiran na detalje ili je njegova slika o njegovom tijelu narušena.

Naime, prvi razlog zašto se ljudi odlučuju na ortodontsku terapiju, potvrdila su ova istraživanja, jest zabrinutost zbog izgleda njihova lica. Znači, nije problem u žvakanju ili bolovima tijekom tih svakodnevnih radnji ili narušeni društveni kontakti. A nakon terapije, najveća dobrobit koju pacijenti uočavaju opet je u smanjenju zabrinutosti zbog izgleda njihova lica.

Stomatologija je skupa i nitko ne voli nezadovoljne pacijente, pa treba uskladiti mogućnosti zahvata i pacijentova očekivanja. Treba prepoznati pacijente sa specifičnim pogledima, a kada bi s njima u startu jasno dogovorili gdje su limiti zahvata, uz uključivanje stručnjaka iz drugih područja medicine, možda bi ishodima terapije pacijenti bili zadovoljniji.

Svaka medicinska intervencija, podsjeća dr. Špalj, pa i ortodontska, ima neke nuspojave. S timom je istraživao koje nuspojave se pojavljuju, imaju li mali ili veliki efekt i mogu li se prevenirati kada se u ustima pojavljuju tzv. korozivni produkti dentalnih materijala koji se koriste. 

Naime, u dentalnim pomagalima se koriste nikal i titanij, a obje tvari mogu izazvati alergijsku reakciju kod pacijenta. Alergija na nikal javlja se kod 15 posto pacijenata, a pet posto pacijenata alergično je na titanij. Alergiju prepoznajemo po otečenom zubnom mesu koje ne krvari, po krasticama na rubovima usana ili promjenama u osjetu okusa i mirisa. 

Upravo korozija sprečava veliki alergijski potencijal titanija, otkrio je tim dr. Špalja, jer zaštitni sloj titanij dioksida sprečava dalje otpuštanje titanija u organizam. Kako u ustima imamo veliku količinu sline, tako se otpušteni titanij jako razblaži i ima vrlo malen utjecaj na naš organizam, objašnjava naš sugovornik. 

Zašto dr. Špalj vjeruje da ortodonti moraju imati manje pacijenata i više s njima razgovarati, poslušajte u emisiji Akademskih kvarat ure: