3. maj u igri za gradnju borbenih korveta, priprema se porinuće kruzera

Riječko brodogradilište 3. maj moglo bi sudjelovati u gradnji hrvatskih višenamjenskih borbenih korveta, a priprema se i za natječaj Jadrolinije za gradnju četiri Ro-Ro broda na alternativni pogon. Uz te projekte, cilj je razvoj brodogradilišta usmjeriti prema specijaliziranim brodovima veće dodane vrijednosti.

O budućnosti brodogradnje na Kvarneru govorilo se na stručnom skupu "Perspektiva razvoja hrvatske brodogradnje na Kvarneru", održanom na Tehničkom fakultetu u Rijeci.

Predsjednik Uprave 3. maj Brodogradilišta Rijeka Roko Vuletić izjavio je da su zainteresirani ponuditelji za program hrvatske višenamjenske borbene korvete odabrali 3. maj kao buduću lokaciju gradnje. Ipak, odluka o izboru glavnog izvođača još nije donesena, a brodogradilište se u tom projektu vidi kao lokalni partner.

Na skupu su sudjelovali i predstavnici Ministarstva obrane, koji su trebali predstaviti planove razvoja Hrvatske ratne mornarice. 

Moguće uključivanje 3. maja u obrambenu industriju tako je jedna od tema koja bi mogla otvoriti dodatne perspektive za riječko brodogradilište, no konačan ishod projekta korveta zasad nije poznat.

Polarni kruzer dug 206 metara i pripreme za natječaj Jadrolinije

Uz potencijalne poslove u obrambenoj industriji, u 3. maju rade i na drugim brodograđevnim projektima. Vuletić je najavio da se tijekom sljedećih mjeseci priprema porinuće polarnog kruzera dugog 206 metara, namijenjenog dugogodišnjem klijentu brodogradilišta.

Brodogradilište je pripremilo i nekoliko manjih projekata, među kojima su plutajući gatovi i trupovi manjih jahti. 

U 3. maju ozbiljno se pripremaju za taj natječaj Jadrolinije, koja je najavila gradnju četiri Ro-Ro broda na alternativne pogone. Vuletić se nada da bi taj posao mogao biti prilika da se domaća i europska sredstva usmjere u riječko brodogradilište. Dodjelu posla tek treba izboriti. 

Umjesto masovne proizvodnje, specijalizirani brodovi veće vrijednosti

Govoreći o dugoročnom smjeru razvoja, Vuletić je poručio da se 3. maj neće vraćati na nekadašnji model brodogradilišta koje je zapošljavalo osam do deset tisuća ljudi. Budućnost vidi u gradnji specijaliziranih brodova veće dodane vrijednosti, za kojima postoji potražnja na europskom tržištu.

Prema njegovim riječima, Hrvatska više ne može konkurirati azijskim brodogradilištima u masovnoj proizvodnji i količini ugrađenog čelika, ali može pronaći svoje mjesto u segmentima koji zahtijevaju specijalizirano znanje i složenije projekte.

Vuletić je pritom istaknuo da europska brodogradnja bilježi snažnu potražnju, a cilj 3. maja je ponovno se uključiti u taj tržišni zamah.

Rijeka ima više od dvije tisuće inženjera u brodograđevnom sektoru

Da riječko područje već raspolaže važnim stručnim kapacitetima, istaknuo je dekan Tehničkog fakulteta u Rijeci, prof. dr. sc. Lado Kranjčević. Prema njegovim riječima, riječki projektni uredi važan su dio europske brodograđevne industrije, a u tom sektoru na riječkom području radi više od dvije tisuće inženjera. Mnogi od njih obrazovali su se upravo na riječkom Tehničkom fakultetu.

Kranjčević je objasnio da je ideja okupljanja predstavnika brodogradilišta, projektnih ureda, akademske zajednice i Ministarstva obrane nastala na fakultetu, nakon što su prepoznali novi val optimizma vezan uz obnovu 3. maja i promjenu vlasničke strukture.

Cilj je povezati postojeće stručnjake, industriju i obrazovanje te studentima omogućiti bolji kontakt s brodograđevnom praksom. Vuletić je također istaknuo da je s fakultetom dogovorena suradnja kojom bi se studentima brodogradnje ponovno omogućila praksa u brodogradilištu.

Raste interes studenata brodogradnje

Kranjčević je iznio i podatak da je ove godine na studij brodogradnje upisano više od 40 studenata, dok se prethodnih godina taj broj kretao između 15 i 17.

Prema njegovu tumačenju, povećani interes pokazuje da najave novih projekata i vidljivost industrije mogu utjecati i na odluke mladih o obrazovanju i budućem zanimanju.

Tehnički fakultet, uz brodogradnju, obrazuje stručnjake i u područjima strojarstva, računalstva, elektrotehnike, robotike i mehatronike, a priprema i novi program povezan s umjetnom inteligencijom i inženjerstvom. Sve su to područja čija znanja mogu biti važna za razvoj suvremene brodogradnje.

Skup je otvorio pitanje kako povezati postojeće industrijske kapacitete, stručnjake i obrazovanje s novim projektima, od mogućih obrambenih programa do specijaliziranih komercijalnih brodova. Za 3. maj pritom ostaje ključno pretvoriti najavljene prilike u konkretne poslove i dugoročnu održivost brodogradilišta.

Poslušajte izjavu Roka Vuletića: