Caffe Europa: Mi smo u vlaku koji se zove EU i možemo odlučivati kako će biti uređeni vagoni!

Izbori za novi saziv Europskog parlamenta su se ozbiljno primakli. Proces koji je pred nama dao nam je povod da nazovemo bivše Europarlamentarce koji su nam objasnili kako rad u parlamentu izgleda i koliko ga smatraju važnim za Hrvatsku. Ali i za sebe.

U nedjelju 9. lipnja izaći ćemo na birališta i izabrati predstavnike koji će krojiti zajedničke politike narednih pet godina. Vjerujem da ćemo imati dovoljno znanja i mudrosti i izabrati najbolje od onih koji su ponuđeni.

Iz Hrvatske ih biramo 12, možete zaokružiti stranačku listu, a možete i pojedinca te mu tako dati preferencijalni glas.

Ivan Nino Jakovčić, danas istarski vinar, nekad je bio istaknuta politička figura na domaćoj, a potom i europskoj sceni. Sjeća se kako je do toga uopće došlo: "Dvijetisućite godine sam u jednom intervjuu izjavio da mi je san završiti političku karijeru kao europarlamentarac."

"I u njemu postoje oni koji žele da se Unija raspadne, da se vratimo na kunu ili možda dinar, da se vratimo na granice... U Europskom parlamentu ima svakakvih ljudi, kao i u našem Saboru. Socijaldemokrati, pučani, liberali i zeleni čine pro Europsku liniju. Krajnja ljevica i krajnja desnica su protiv koncepta Europske unije", objašnjava Jakovčić. 

Dodaje da Matteo Renzi pokušava ući u parlament s idejom Sjedinjenih Europskih država, ali naš sugovornik misli da je to u ovom trenutku utopija.

"Sjećam se mojih čestih sukoba sa Salvinijem iz talijanske Lege Nord, inače dobrim Putinovim prijateljem koji je u parlamentu govorio da je jedina prava demokracija u Rusiji. Taj tip je bio pravi klaun. Ali izabran je i može govoriti što god hoće, to je demokracija", istaknuo je Jakovčić.

"Ja sam nakon prve godine nesnalaženja postao najaktivniji zastupnik u Europskom parlamentu. Najviše govora, najviše tema, najviše deklaracija i amandmana sam izložio. Vodio sam i odlučujuću bitku za teran jer da nisam, danas bi Istra imala samo malvaziju", podsjeća.

"Apsolutno sam zadovoljan svojom ulogom koju sam tamo odradio. Ja sam svoje političke snove ostvario, zastupao sam specifičnosti i interese našeg teritorija, Istre, Rijeke, Kvarnera... Još smo se Jozo Radoš i ja zajedno borili da se Hrvatska ucrta u razne prometne koridore što danas omogućuje vladi i ministru Butkoviću da lagano dođe do europskih novaca za njihovu realizaciju. U Europskom parlamentu je važno da se zastupnici specijaliziraju za određene problematike", naglasio je.

Iz ozbiljne i snažne članice EU Hrvatske, u mandatu 2014.-2019. godine poslali smo u Europski parlament i Davora Škrleca, profesora na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva. 

Predani stručnjak u području zaštite okoliša i održivog razvoja te integracije obnovljivih izvora energije bio je dio političke grupacije Zelenih. I njega smo na početku razgovora pitali je li zadovoljan minulim radom u Europskom parlamentu.

"Zeleni su 2019. postigli najbolji rezultat u povijesti parlamenta što je direktna posljedica našeg dobrog rada. Malo mi je krivo što su neke naše ciljeve koje smo tada predlagali određene strukture smatrale preambicioznim da bi danas, kroz provedbu Zelenog plana, upravo došli na njih. Tu smo bespovratno izgubili pet godina" sjeća se Škrlec.

"Europskom parlamentu treba dati više autonomije i mogućnost predlaganja zakona što danas radi Komisija. Ako Komisija nije dovoljno ambiciozna, Europski parlament se mora osloniti na suradnju s građanima, što je dobro. Lisabonskim ugovorom omogućene su građanske inicijative gdje se udruživanjem građana kroz više država članica može nametnuti Europskoj komisiji da ide na izmjene zakonodavstva", naglasio je. 

"Istaknuo bih primjer inicijative 'Pravo na vodu' koja je u mom mandatu bila aktualna i zbog čega je promijenjeno europsko zakonodavstvo tako da sustavi za vodoopskrbu ostanu javni, bez mogućnosti privatizacije. U zadnje vrijeme se također istaknula inicijativa 'Pravo na popravak' koja je nosila glavni element zaštite potrošača, da ne moramo kupovati nove uređaje već ih popraviti i nastaviti koristiti", ističe Škrlec primjere dobre europske prakse.

"Izlaskom na izbore građani neposredno oblikuju Europsku komisiju, 80 posto europskog zakonodavstva je preslikano na hrvatsko zakonodavstvo i zato trebamo izabrati zastupnike koji će slušati građane", podsjetio je Škrlec vezano uz predstojeće izbore.   

Što se zbiva u EU parlamentu, koje teme dominiraju, tko nas tamo predstavlja, kada su izbori - odgovore na ta i slična pitanja možete dobiti u emisiji Caffe europa u programu Radio Rijeke utorkom od 18:15 sati, a ovotjednu emisiju preslušavajte u nastavku:

Ovaj programski sadržaj ostvaren je uz potporu i u suradnji s Europskim parlamentom. Za pripremu i sadržaj objavljenih vijesti odgovoran je isključivo HRT.