Hrvatski radio

Radio Rijeka

Caffe Europa: Tjedan regija i gradova

16.10.2024.

14:37

Autor: Dražen Zima

EU Parlament u Briselu bio je domaćin skupa o kohezijskoj politici

EU Parlament u Briselu bio je domaćin skupa o kohezijskoj politici

Foto: Dražen Zima / Radio Rijeka

22. izdanje najvećeg godišnjeg događanja posvećenog kohezijskoj politici održano je između 7. i 10. listopada u Briselu. 

Bili smo na skupu kojeg organiziraju Odbor regija i Europska komisija a ove je godine privukao na tisuće dionika iz cijele Europe koji su pod sloganom „Osnaživanje zajednica” promišljali kako smanjiti razlike u razvijenosti između nejednako razvijenih krajeva Unije. 


Jedna od važnih tema koja se provlačila konferencijom je proširenje. Zašto je ono nužno i dobro za EU u emisiji Caffe Europa protumačio je predsjednik Zagrebačke skupštine ujedno i član Odbora regija Joško Klisović. 


Klisović pojašnjava da tako širimo prostor prosperiteta i napretka, prostor ljudi i država koje su vezane istim pravilima. 

Nema te vojske, zida ni bodljikave žice koja vas može zaštititi bolje od prijateljstava i suradnje. Zato mislim da je proširenje važno i kao što je svojevremeno rekao američki predsjednik George Bush stariji Europa će biti slobodna, cjelovita i u miru tek kad sve njene nacije dođu pod okrilje EU. Put kojim prolaze države kandidatkinje je reformski put. On može biti bolan i težak no uvijek je lakši ako ga je netko prošao prije vas i utabao put. I treba ga proći kako bi se osnažile gospodarski, socijalno i demokratski te se pripremile za jedan ovakav elitni klub.

Joško Klisović, član Odbora regija

Joško Klisović

Joško Klisović

Foto: Dražen Zima / Radio Rijeka

Osim proširenja koje će se nesumnjivi događati u narednim godinama, Europa muku muči s odljevom mozgova. 


Hrvatska to dobro zna na vlastitom primjeru jer smo od ulaska u EU izgubili više od 10 posto stanovništva. 


Zna to i povjerenica za demografiju i demokraciju Dubravka Šuica koja će resor s proširenim ovlastima na Mediteran preuzeti u novom sastavu Europske komisije. 


Razgovarali smo sa zamjenicom voditeljice njenog kabineta Dešom Sršen koja opisuje razmjere tog problema ističući kako se problem odljeva mozgova tiče čak 82 regije u 16 država članica EU, dodajući kako je problem kohezijske politike taj što je alokacijski kriterij fondova populacijski,odnosno koliko ima ljudi toliko više stavljate novaca. 

Ulaganjem u mjesta gdje žive ljudi imate nusproizvod da tamo gdje ih nema mnogo, još se mjesta više prazne. Tamo nema ulaganja, nestaju usluge poput javnog prijevoza, pošte, škole.. I tko će onda ići živjeti na ta područja? Mi pokušavamo putem digitalnih i zelenih tranzicijskih mehanizama reaktivirati ta područja i vratiti ljude u njih jer je često kvaliteta života tamo puno veća od npr. života u ogromnim gradovima

Deša Sršen, zamjenica voditeljice kabineta Dubravke Šuice

Jedan od glavnih uzroka iseljavanja mladih iz krajeva u kojima žive je nedostatak priuštivog stambenog prostora. 


Hrvatska se odvažila na uvođenje poreza na nekretnine koji bi trebao potaknuti stavljanje na tržište dugoročnog najma nešto od stotina tisuća stanova u kojima nitko ne živi. Ili samo žive turisti u ljetnim mjesecima. 


Član Vlade, Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić u Briselu tumači kako se porez na nekretnine ne smije gledati kao neka nova vrsta harača. Nije toliko intenzivan u svom iznosu a država ga uvodi da bi izbalansirala tržište i uvela red, smatra Erlić. 

600 000 stanova je prazno a paralelno s tim građevinski 'boom' izbacuje nove stambene jedinice. Stvara se porezna oaza za investitore, neki imaju i po 4-5 apartmana, možda dolaze iz drugih država EU i svijeta te ulažu novac kako bi ga čuvali u nekretnini. S druge strane mlad čovjek koji živi u Hrvatskoj i zasnovao je obitelj ne može pronaći priuštivi smještaj zbog stalnog rasta cijena. Ovim ćemo omogućiti lokalnoj samoupravi da tamo gdje je pritisak najveći stave veću stopu poreza.

Šime Erlić, Ministar regionalnoga razvoja i fondova EU

Šime Erlić

Šime Erlić

Foto: Dražen Zima / Radio Rijeka

Optimizam je isijavao iz projekta kojeg su nam predstavili domaćini u glavnom belgijskom gradu. Na primjeru velikog poduzetničkog inkubatora kojeg su izgradili uz pomoć sredstava iz EU fondova gdje po popularnim cijenama nude poslovni prostor i stručnu podršku za tvrtke koje imaju održivost i cirkularnu ekonomiju u svom poslovanju.  


U emisiji Caffe Europa tako smo razgovarali i s Timom De Metsom, inženjerom zaposlenim u laboratoriju za ispitivanje građevinskih materijala. Ovaj stručnjak za hidro termalnu izvedbu stambenih prostora pojašnjava kako kroz istraživački projekt pokušavaju naći načina da se zbog estetskih razloga i arhitekture sačuvaju starinski prozori u Briselu a da im se unaprijede izolacijska svojstva. 

Napravili ste nevjerojatan, baš nevjerojatan posao. Smatram da je Hrvatska značajno rasla i bitno napredovala, uvela je euro...To je uistinu veliki napredak, a ja se nadam da će nastaviti tako. Hrvatska je također osjetila posljedice jako velikih problema, poput potresa. Nisam vidjela kompletno završenu obnovu, ali hrabri ste, a dijalog je uvijek otvoren. Hrvatska je sjajna zemlja i nastavit će biti sjajna zemlja. Postoje stvari kojima se potrebno pozabaviti, a uz to imate brojne otoke zbog čega postoji teritorijalna kompleksnost. Mi smo poduprli Pelješki most koji je sjedinio teritorij. Postoji, naravno, unutrašnjost i primorje pa je puno različitosti pa zato trebamo instrumente za prilagodbu tim različitim situacijama. Odete li u Zagreb, Dubrovnik ili Split, ili pak u unutrašnjost gdje se nalaze parkovi, recept treba biti drugačiji. Potrebno je imati sposobnost za razumijevanje teritorija i stvaranje dobrih prilika. Nadam se da će se napredak nastaviti u bližoj budućnosti. Vi to zaslužujete, a i mi to zaslužujemo i trebamo.

Elisa Fereirra, EU povjerenica za koheziju

Suzana Belošević Romac

Suzana Belošević Romac

Foto: Dražen Zima / Radio Rijeka

Optimizam je isijavao iz projekta kojeg su nam predstavili domaćini u glavnom belgijskom gradu. Na primjeru velikog poduzetničkog inkubatora kojeg su izgradili uz pomoć sredstava iz EU fondova gdje po popularnim cijenama nude poslovni prostor i stručnu podršku za tvrtke koje imaju održivost i cirkularnu ekonomiju u svom poslovanju.  


U emisiji Caffe Europa tako smo razgovarali i s Timom De Metsom, inženjerom zaposlenim u laboratoriju za ispitivanje građevinskih materijala. Ovaj stručnjak za hidro termalnu izvedbu stambenih prostora pojašnjava kako kroz istraživački projekt pokušavaju naći načina da se zbog estetskih razloga i arhitekture sačuvaju starinski prozori u Briselu a da im se unaprijede izolacijska svojstva. 

prema je stvarno skupa, koštala je oko milijun eura ali smo je djelomično financirali iz europskih fondova. Europa ulaže u regionalni razvoj pa sada s ovom opremom možemo biti na raspolaganju tvrtkama u Briselu. Ovi prozori koje ste vidjeli da testiramo su posao za jednu briselsku firmu. Zapravo smo jako zadovoljni i zahvalni što nam je EU pomogla financirati ovu opremu koju smo kupili, kao što ste rekli od Talijanskog proizvođača.

Time de Mets

Time de Mets

Time de Mets

Foto: Dražen Zima / Radio Rijeka

A zadnjih pet godina na čelu direktorata zaduženog za koheziju odnosno za raspodjelu sredstava koja trebaju smanjiti razlike u EU bila je portugalska povjerenica Elisa Fereirra. U 69. godini mandat joj završava, vraća se na fakultet gdje predaje ekonomiju i na naše se pitanje osvrće na učinak Hrvatske za njenog mandata:

Napravili ste nevjerojatan, baš nevjerojatan posao. Smatram da je Hrvatska značajno rasla i bitno napredovala, uvela je euro...To je uistinu veliki napredak, a ja se nadam da će nastaviti tako. Hrvatska je također osjetila posljedice jako velikih problema, poput potresa. Nisam vidjela kompletno završenu obnovu, ali hrabri ste, a dijalog je uvijek otvoren. Hrvatska je sjajna zemlja i nastavit će biti sjajna zemlja. Postoje stvari kojima se potrebno pozabaviti, a uz to imate brojne otoke zbog čega postoji teritorijalna kompleksnost. Mi smo poduprli Pelješki most koji je sjedinio teritorij. Postoji, naravno, unutrašnjost i primorje pa je puno različitosti pa zato trebamo instrumente za prilagodbu tim različitim situacijama. Odete li u Zagreb, Dubrovnik ili Split, ili pak u unutrašnjost gdje se nalaze parkovi, recept treba biti drugačiji. Potrebno je imati sposobnost za razumijevanje teritorija i stvaranje dobrih prilika. Nadam se da će se napredak nastaviti u bližoj budućnosti. Vi to zaslužujete, a i mi to zaslužujemo i trebamo.

Elisa Fereirra, EU povjerenica za koheziju

Elisa Fereirra i naš Dražen Zima

Elisa Fereirra i naš Dražen Zima

Foto: _ / Radio Rijeka

Poslušajte cijelu emisiju:

Caffe Europa iz Brisela- o kohezijskim politikama

Ovaj programski sadržaj ostvaren je uz potporu i u suradnji s Europskim parlamentom. Za pripremu i sadržaj objavljenih vijesti odgovoran je isključivo HRT.

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.