Caffe Europa u Beču na lijepom, plavom Dunavskom forumu

Europa se ubrzano mijenja, istaknula je povjerenica za koheziju Europske komisije Elisa Ferreira na otvaranju godišnjeg foruma zemalja članica Dunavske strategije, održanom u Beču, na temu "Oblikovanje transformacije, stvaranje prilika". Što nas se iz sadržaja tog foruma tiče?

Dunavska strategija je jedna od četiri makroregionalne inicijative Europske Unije, a cilj joj je ojačati suradnju između 14 zemalja dunavskog sliva. Jačanje prosperiteta i sigurnosti, bolje povezivanje i zaštita okoliša su glavne teme od osnutka inicijative. 

S vremenom se otvaraju i brojne druge, kao što je proširenja Unije na zemlje ne članice.

"Europa se danas suočava s temeljnim transformacijama: geopolitičke promjene, digitalna revolucija, prijelaz na ugljično neutralno gospodarstvo, demografske promjene, uključujući starenje stanovništva i stalno prisutni rizik odljeva mozgova", istaknula je povjerenica za koheziju Elisa Ferreira.

"I ovdje se, naravno, oslanjamo na vitalni resurs dunavske strategije: 13 godina suradnje, 13 godina integracije i 13 godina pokazujemo da smo zajedno jači. A vaš rad je potreban - danas, više nego ikad. Na primjer, Regional Innovation Scoreboard pokazuje da dunavska regija ima neke od najjačih inovatora, kao i neke od najslabijih", dodala je Ferreira.

Svako rješenje tog izazova gradit će se na suradnji, naglašava povjerenica za koheziju i dodaje da prirodne veze dunavske makroregije treba koristiti za stvaranje šireg inovacijskog ekosustava na dobrobit svih.

Istaknula je i primjer lipanjskih poplava i tragičan gubitak života. Naime, utjecaj klimatskih promjena postaje sve očitiji, a u koštac s promjenama, prevencijom i ublažavanjem posljedica možemo se uhvatiti samo suradnjom, zaključila je.

"Dunavska strategija ima jedinstvenu ulogu, na najmanje dva načina. Prvo, okupljanje država članica i zemalja kandidata za stolom suradnje. Drugo, u pripremi kandidata za rad s europskim fondovima i europskim mehanizmima", naglasila je Ferreira dodajući da istaknuti primjeri dovoljno pokazuju da Dunavska strategija ima ključnu ulogu: u inovacijama i digitalnoj tranziciji, u zelenoj tranziciji, u ublažavanju klimatskih promjena i u proširenju.

O proširenju EU puno se govorilo na Dunavskom forumu. Pet zemalja još nisu dio Unije, ali pokazuju jasne ambicije to postati. Neke su na tom putu odmakle dalje, a neke su tek dobile status kandidata. 

Ministar vanjskih poslova Austrije Alexander Schallenberg je, u tom kontekstu, jasno izjavio da zemlje zapadnog Balkana ne smiju ostati po strani zbog Ukrajine. Ističe da podrška proširenju nije iz altruističkih pobuda, već pragmatične koristi u sigurnosnom, gospodarskom i bilo kojem drugom povezivanju.

Povjerenik za proračun EK Johannes Hahn, koji je nekada obnašao ulogu povjerenika za proširenje, kaže da alternative nema: ili ćemo izvoziti stabilnost ili uvoziti nestabilnost. 

Trebamo pomoći našim partnerima da ispune uvjete i ne odgađati stvari, tvrdi Hahn i dodaje: "Na kraju dana sve članice Dunavske strategije trebaju postati dio Europske unije. Danas je netko od panelista rekao kako ćemo vidjeti na globalnoj razini sve više regionalizacije, također na razini EU imat ćemo 'podobitelji'. A jedna takva je i Dunavska regija."

Jedan od ključnih problema koji razdire Europu je odljev mozgova iz slabije razvijenih sredina, osobiti mladih i obrazovanih ljudi koji u potrazi za boljim životom napuštaju krajeve u kojima su rođeni. 

Da bi se tome doskočilo organiziraju se forumi mladih u sve četiri makroregionalne strategije kroz koje se upravo mladima pokušava dati glas i odgovoriti na njihove potrebe koje najbolje komuniciraju. 

Sreli smo u Beču studenticu iz Zagreba Ivonu Šimunović i osječkog studenta rodom iz Orašja u Bosni i Hercegovini Peju Bosnića koji su nam opisali što su na Forumu radili, ali i kako su ušli u Vijeće mladih Dunavske inicijative. 

Bosnić je za koncept makroregija čuo prije par godina tijekom sudjelovanja u jednom projektu s kolegama iz Mađarske. Opisuje: "Uvjerio sam se da je to pojam priznat od institucija EU. Slušajući kolegij Makrosustav Europske unije sam saznao da postoje četiri europske makroregije. Budući da sam student ekonomije interesirale su me teme regionalnog razvoja, razvitka, regionalne suradnje i politike općenito."

"Na Dunavskom forumu ovdje u Beču smo prezentirali našu viziju kako bi mi mladi htjeli da ta regija izgleda kroz narednih nekoliko godina. Kroz pojmove klime, participacije mladih i nekakvih održivih praksi", objašnjava Šimunović. 

Razgovarajući s drugim mladima uočili su brojne sličnosti i razlike. Naime, ne dolaze svi iz zemalja s istim stupnjem razvoja i rada s mladima, objašnjava Ivona i dodaje: "Pa smo se mi iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine više našli s vršnjacima iz jugoistočne Europe s kojima dijelimo zajedničke probleme i nastojimo promovirati naše teme."

Problem koji danas posebno muči mlade je nedostatak priuštivog stambenog prostora. A Beč je idealno mjesto za razgovore o tome jer je socijalnom politikom dao primjer brojnim europskim gradovima kako ga riješiti. 

Na panelu koji je okupio gradonačelnike od Beča do Odese razgovaralo se o izazovima koji su pred njima, a mi smo pitali zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića: što to Beč dobro radi, a mi ne?

"Prvo smo trebali počistiti nered, omogućiti da ih koriste oni stanari kojima su stvarno namijenjeni, a ne oni s dvostruko većim plaćama od prosječne. Gradimo i nove zgrade, ali ključan je porezni okvir", objašnjava Tomašević. 

"Sudjelujemo u radnoj grupi za novu stambenu politiku koja mora biti na nacionalnoj razini jer nemamo alate da se time bavimo na razini gradova. Ako iznajmljujete vlastiti stan turistima platit ćete nekoliko puta manji porez, nego ako ga iznajmljujete stanovnicima tog grada. Takve politike nema nigdje u Europskoj uniji! Mi možemo dignuti paušalni porez do 200 eura što smo i učinili, ali i dalje se nismo poravnali s onima koji iznajmljuju stanove svojim građanima", opisuje zagrebački gradonačelnik.

Tomašević tvrdi da su to problemi koje treba rješavati na razini EU, pa su predložili utemeljenje europskog fonda za priuštivo stanovanje te donošenje regulative kojom će se ograničiti iznajmljivanje smještaja u gradovima u određenim razdobljima. 

"Beč je po tom pitanju vrlo rigorozan, možda to kod nas ne treba biti baš tako, ali ovo što imamo je potpuno bez kontrole. Zbog toga si mnoge mlade obitelji ne mogu priuštiti živjeti u našim gradovima", rekao je.

Rijeka je cijela raskopana, unapređuje se sustav odvodnje i vodoopskrbe sredstvima iz Europskog kohezijskog fonda, dok Zagreb bilježi ogromne gubitke u vodoopskrbnoj mreži. Ono što se u Rijeci planiralo prije desetak i više godina, Zagrebu tek slijedi, Tomašević objašnjava:

"Objedinili smo sve naše potrebe u jedan veliki projekt vrijednosti 320 milijuna eura. Planiramo većinu novaca povući iz EU fondova i taj posao moramo odraditi do 2029. godine. Svi će građani Zagreba nakon toga biti spojeni na kanalizaciju i imati vodu iz vodovoda."

"Sada radimo na smanjenju tlaka u cijevima da smanjimo gubitke vode do kojih dolazi. Hrvatska se često hvali da smo među pet zemalja u svijetu po vodnim zalihama, no one se mijenjaju, uzimajući u obzir klimatske promjene. Mi trebamo smanjiti gubitke vode."

"Također planiramo centar za gospodarenje otpadom koji je trebao odavno biti izgrađen, no on će biti značajno drugačiji nego li su to Marišćina i Kaštijun. Trenutno je raspisana javna nabava za projektu dokumentaciju vrijedna milijun eura, a sam projekt koji bi trebao biti gotov do 2028., koštat će 150 milijuna eura", naveo je gradonačelnik Zagreba.

Tomislav Tomašević komentirao je rezultate i izlaznost građana na izbore za EU parlament: "Zaokret u desno ipak nije onakav kakav se očekivao. Sastav većine parlamenta će i dalje biti zbroj konzervativaca, demokrata i liberala. Moguće da i Zeleni, kojem Možemo pripadaju, isto uđe u tu većinu, ovisno o prioritetnosti Zelenog plana."

I za kraj dodajmo da je suradnja ministara vanjskih poslova na Dunavskom forumu održanom u Beču prošloga tjedna, iznjedrila zajedničku deklaraciju kojom osuđuju agresorske ratove koji se vode u svijetu, naročito onaj Rusije na Ukrajinu, snažno podupiru proces proširenja EU, uključivanje mladih u donošenje odluka i borbu protiv svih vrsta kriminala.

Poslušajte emisiju Caffe Europa: