EUSAIR forum u Skopju: kohezija, proširenje i jača makroregionalna suradnja

U Skopju je prošlog tjedna održan godišnji forum Strategije Europske unije za jadransko-jonsku regiju (EUSAIR), na kojem su se ponovno okupili predstavnici država članica i zemalja kandidata. Glavne teme bile su proširenje Europske unije, jačanje regionalne suradnje i projekti koji povezuju promet, energetiku, turizam, zaštitu okoliša i socijalnu koheziju. Ti su ciljevi potvrđeni zajedničkom deklaracijom a Sjeverna je Makedonija završila godinu predsjedanja i štafetnu palicu predala Italiji.

Na forumu se, među ostalim, govorilo o ulozi makroregionalnih strategija kao pripremi za članstvo u Europskoj uniji. 

Upravo kroz takve formate zemlje kandidatkinje već sada usvajaju europske standarde, sudjeluju u zajedničkim projektima i stječu iskustvo u korištenju europskih sredstava.

O tome smo u Skopju razgovarali s državnom tajnicom za Europu Andreom Metelko Zgombić, koja je istaknula da Hrvatska već dugo prepoznaje važnost makroregionalne suradnje.

- Hrvatska je odavno prepoznala vrijednost makroregionalne suradnje i sudjeluje u nekoliko takvih inicijativa, rekla je Metelko Zgombić, dodajući da su one dobra priprema za države koje žele ući u Europsku uniju, a još nisu ispunile sve potrebne standarde.

Naglasila je da je riječ o okvirima u kojima države članice i kandidatkinje zajedno promišljaju projekte i usklađuju strategije, ali i kroz praktičan rad usvajaju europske standarde i vrijednosti. 

Posebno je istaknula i važnost povezivosti.

- Najbolji način za to je usvajanje europskih standarda i sudjelovanje u projektima kojima potičemo povezivost — energetsku, prometnu i transportnu — ali i usklađivanje s ekološkim standardima te povezivanje ljudi, poručila je državna tajnica.

Govoreći o novom proračunskom razdoblju i kohezijskoj politici, Metelko Zgombić poručila je da Hrvatska želi da kohezija ostane snažno vidljiva i financijski zaštićena.

- Svakako se zalažemo da u sljedećem proračunskom razdoblju kohezijska politika prije svega ostane vidljiva, rekla je, uz ocjenu da pregovori zasad idu u smjeru koji ulijeva optimizam.

Dodala je i da je Hrvatska tijekom predsjedanja Jadransko-jonskom strategijom proširila fokus na mlade i socijalnu koheziju.

- Ugradili smo i novi peti stup koji se odnosi na mlade i socijalnu koheziju, istaknula je, pojašnjavajući da je cilj spriječiti demografsko pražnjenje i odljev mozgova te mladima pružiti konkretniju europsku perspektivu.

U kontekstu proširenja i financijske potpore, važna je i najnovija potvrda nastavka ulaganja kroz Plan rasta za zapadni Balkan. 

Riječ je o instrumentu koji Albaniji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji osigurava pristup znatnim sredstvima usmjerenima na ubrzavanje reformi, gospodarsku konvergenciju i postupnu integraciju u jedinstveno europsko tržište.

Plan rasta kombinira bespovratna sredstva i povoljne zajmove, a naglasak je stavljen na vladavinu prava, energetiku i digitalnu transformaciju. U praksi bi to državama kandidatkinjama trebalo omogućiti da već prije punopravnog članstva osjete konkretne koristi europskih politika.

Održivi turizam je jedan od ključnih stupova suradnje u okviru EUSAIR-a. Posebna pozornost posvećena je projektu koji vodi Ministarstvo turizma i sporta Republike Hrvatske, a koji nastoji mediteransku prehranu pozicionirati kao razvojni i identitetski koncept i izvan klasičnog mediteranskog prostora.

Iva Čaleta Pleša pojasnila je da je riječ o četvrtom tematskom stupu, održivom turizmu, kojim Hrvatska i Albanija zajednički koordiniraju aktivnosti.

- Članovi te tematske grupe za održivi turizam uvidjeli su važnost i mogućnost da se mediteranska prehrana bolje predstavi kao zanimljiv koncept, rekla je Čaleta Pleša.

Objasnila je da takav pristup uključuje lokalne zajednice i proizvođače, skraćuje lanac opskrbe i otvara prostor za nove turističke proizvode i kulturne rute. Istodobno, dodala je, izazov je taj mediteranski osjećaj prenijeti i u sredine koje nemaju izlaz na more.

- Izazov je osjetiti Mediteran u ruralnom području Bosne i Hercegovine, na rijeci u Sjevernoj Makedoniji ili negdje u unutrašnjosti Srbije, rekla je.

Prema njezinim riječima, mediteranska prehrana nije samo gastronomski pojam, nego i "osjećaj dobrog življenja". 

Upravo zato projekt pokušava povezati turizam, lokalnu proizvodnju i održivost u jedinstvenu priču.

Kao primjer dobre prakse izdvojen je Kaštelir-Labinci u Istri, gdje lokalna zajednica već danas živi model povezanosti poljoprivrede, turizma i održivosti. 

Čaleta Pleša istaknula je da takvi primjeri mogu poslužiti kao inspiracija i drugim sredinama u regiji.

- To nam je bio izvrstan primjer dobre prakse koji smo podijelili s drugim članovima i zainteresiranom publikom, rekla je.

Dodala je i da mediteranska prehrana može postati snažan brend, ali samo ako se uz promociju radi i na edukaciji, osvještavanju i osnaživanju lokalnih zajednica.

Poslušajte cijelu emisiju: