Kraj užarenom asfaltu? Grad Rijeka planira više hlada, stabala i potpuno novu Žabicu

Žabica sa zelenim trgom i 37 stabala, nova Ulica Matije Gupca, zelena barijera u Ulici Viktora Cara Emina te ozelenjivanje Krimeje, Martina Kontuša, Hegedušićeve, Zdravka Kučića i nekoliko gradskih parkirališta dio su projekta kojim bi Rijeka u narednim godinama trebala dobiti znatno više hlada i zelenih površina.

Rijeka bi u idućim godinama mogla dobiti znatno više zelenih površina u samom gradskom središtu i stambenim četvrtima. 

Uz planirano uređenje Ulice Matije Gupca, pripremljeni su projekti za ozelenjivanje još nekoliko gradskih ulica i parkirališta, a jedan od najambicioznijih zahvata odnosi se na novi trg Žabica, koji bi trebao postati prvi riječki trg gotovo u potpunosti prekriven krošnjama stabala.

O planovima je u emisiji Perspektiva govorio urbanist, arhitekt i riječki gradski vijećnik Marin Račić, istaknuvši kako cilj nije samo uljepšati grad, već ga učiniti otpornijim na ljetne vrućine, obilne oborine i ugodnijim za svakodnevni život građana.

Račić je podsjetio da gotovo polovicu površine Rijeke čine prirodne površine, no uređene javne zelene površine zauzimaju tek 1,92 posto ukupne površine grada. Upravo zato naglasak budućih zahvata stavlja se na zelenilo ondje gdje građani svakodnevno borave i kreću se – uz nogostupe, ceste i parkirališta.

Prvi veći zahvat očekuje Ulicu Matije Gupca, koja će biti potpuno popločana nakon uklanjanja asfalta, a prema projektu više od 30 posto njezine površine činit će zelenilo. Zbog podzemnih instalacija neće biti moguće saditi stabla u tlu pa su predviđene velike žardinjere s drvećem, grmljem i drugim raslinjem, kao i klupe te natkrivene zone obrasle penjačicama.

Pripremljeni su i projekti za ozelenjivanje ulica Viktora Cara Emina, Krimeje, Martina Kontuša, Hegedušićeve i Zdravka Kučića te parkirališta Potpinjol, Školjić i Bartola Kašića na Srdočima. 

Na pojedinim lokacijama dio parkirnih mjesta ustupit će se zelenim otocima sa stablima, dok će se drugdje parkirališta reorganizirati tako da se broj mjesta ne smanji ili čak poveća. Primjerice, u Ulici Martina Kontuša, nakon drukčijeg rasporeda parkiranja, planirano je čak 30 novih parkirnih mjesta uz sadnju stabala.

Prema riječima Račića, osim stvaranja hlada, stabla i propusne površine imaju važnu ulogu u snižavanju temperature i zadržavanju oborinske vode. Istraživanja pokazuju da je temperatura površine pod krošnjama i do deset stupnjeva niža nego na asfaltu, a u kombinaciji sa zelenim, propusnim podlogama razlika može doseći i 18 stupnjeva.

Jedan od zanimljivijih prijedloga odnosi se na Ulicu Viktora Cara Emina, gdje bi između prometnice i nogostupa trebala nastati duga zelena barijera sa stablima, niskim raslinjem i klupama, čime bi se pješacima osigurao hlad tijekom ljetnih mjeseci.

Posebnu pažnju privlači buduće uređenje trga Žabica nakon dovršetka novog autobusnog kolodvora. Prema postojećem projektu, trg će biti zasađen s 37 stabala raspoređenih u pravilnoj mreži, čime će nastati svojevrsni "zeleni krov". Planirane su i klupe, vodeni elementi te fontana s prskalicama koje će dodatno rashlađivati prostor tijekom ljetnih vrućina. Istodobno će se otvoriti pogled prema Kapucinskoj crkvi, koja je danas prometom gotovo potpuno zaklonjena.

Račić ističe kako su za većinu zahvata izvedbeni projekti već završeni te će Grad do kraja godine pokušati osigurati sredstva iz fondova i državnih programa. Ako financiranje bude odobreno, projekti će biti spremni za brzu realizaciju, a u suprotnom će se određivati prioriteti za financiranje iz gradskog proračuna.

Kao najveći izazov, uz financiranje, istaknuo je kvalitetno održavanje budućih zelenih površina, naglasivši da će upravo redovito zalijevanje i pravilna njega stabala odlučiti hoće li ambiciozni planovi dugoročno ispuniti svoju svrhu.

Poslušajte cijelu emisiju Perspektiva: