Kundih o slučaju Costabella: Problem nisu lokoti, nego nedorečen zakon

Slučaj zaključane plaže ispod hotela Hilton Costabella otvorio je brojna pitanja o upravljanju pomorskim dobrom u Hrvatskoj. Smije li koncesionar ograničiti pristup plaži, gdje završavaju stečena prava, a počinje javni interes te zašto ovakvi sukobi postaju sve češći? O tome je govorio pomorski kapetan i diplomirani pravnik Branko Kundih, jedan od vodećih stručnjaka za pomorsko dobro.

Kundih smatra da slučaj Costabelle ima dvije dimenzije – pravnu i etičku. Ističe kako koncesionar, prema svemu sudeći, raspolaže koncesijom dodijeljenom prema ranijem zakonu, zbog čega se stečena prava ne mogu jednostavno ukinuti donošenjem novog Zakona o pomorskom dobru.

S druge strane, način na koji je plaža ograđena i zatvorena za javnost smatra pogrešnim.

- Postavljanje željeznih ograda i zaključanih vrata bilo je nepotrebno i izazvalo je opravdanu reakciju javnosti. Takav pristup smatram neprihvatljivim, rekao je Kundih.

Istodobno ne opravdava ni potez saborskog zastupnika Marina Miletića koji je pilio lokote na ulazu u plažu.

- Ako živimo u pravnoj državi, nije rješenje da saborski zastupnik pili lokote. To nije način rješavanja problema, poručio je.

Prema Kundihu, aktualni slučaj samo je posljedica dugogodišnjih nedostataka hrvatskog zakonodavstva.

Podsjeća da se pitanje morskih plaža desetljećima nedovoljno uređivalo, a ni novi Zakon o pomorskom dobru iz 2023. godine nije riješio ključne probleme.

- Nemamo jasno uređene hotelske plaže, plaže kampova i velikih turističkih sustava. Takvi nedorečeni propisi stvaraju sukobe i stvarat će ih sve više, upozorava.

Posebno ističe kako još uvijek nije donesen Nacionalni plan upravljanja pomorskim dobrom, iako je njegova izrada propisana zakonom.

Potreban balans između javnog interesa i turizma

Kundih smatra da Hrvatska mora pronaći ravnotežu između zaštite javnog interesa i potreba hotelskih kompleksa.

- Hoteli visoke kategorije moraju imati određenu razinu sigurnosti i privatnosti za svoje goste, ali to ne znači da građanima treba onemogućiti pristup pomorskom dobru, ističe.

Kao primjer dobre prakse navodi Francusku, gdje su hotelske i javne plaže jasno razgraničene, ali su obje dostupne korisnicima, bez fizičkih barijera koje izazivaju sukobe.

-Treba uspostaviti izbalansiran sustav koji će istovremeno štititi javni interes i omogućiti razvoj kvalitetnog turizma.

Jedan od najvećih problema, smatra Kundih, jest nedostatak učinkovite kontrole na pomorskom dobru.

Iako formalno postoji inspekcijski nadzor, danas ga uglavnom provode lučke kapetanije, kojima je primarna zadaća sigurnost plovidbe.

- Hrvatska bi trebala imati posebnu inspekciju za pomorsko dobro. Ovo je područje koje zahtijeva posebna znanja i stalni nadzor, smatra Kundih.

Dodaje kako se inspekcije često aktiviraju tek nakon pritiska javnosti ili politike, umjesto da preventivno štite pomorsko dobro.

Kundih upozorava da Hrvatska o pomorskom dobru raspravlja tek kada izbije neki incident, poput slučaja Costabella, iako se radi o jednom od najvrjednijih nacionalnih resursa.

- Pomorsko dobro jedno je od najvećih bogatstava Hrvatske, a o njemu se ozbiljno razgovara tek kada nastane problem, zaključio je.

Poslušajte cijeli razgovor: