Nema inkluzije bez stručne podrške - znači bez razvijene sustavne skrbi!

Svjetski dan svjesnosti o autizmu prilika je za podsjećanje da autizam nije marginalno pitanje, nego tema koja se tiče tisuća obitelji i zahtijeva sustavan odgovor države.

Na inicijativu Udruge za skrb autističnih osoba Rijeka, Grad Rijeka i Lučka uprava Rijeka osvijetlit će fontane na Jadranskom trgu i dizalice na riječkom lukobranu plavim svjetlom čime će se Rijeka pridružiti brojnim europskim i svjetskim gradovima koji osvjetljavanjem znamenitosti nastoje podići svijest građana o autizmu te iskazuju potporu svim osobama s autizmom i njihovim obiteljima.

Udruga za skrb autističnih osoba Rijeka djeluje od 1996. godine i okuplja roditelje i rodbinu osoba s poremećajem iz autističnog spektra, stručne osobe te sve koji žele sudjelovati kako bi pomogli unaprijediti stanje i kvalitetu života obitelji i djece i odraslih osoba s autizmom.

Povodom obilježavanja Svjetskog dana svjesnosti o autizmu, Udruga za skrb autističnih osoba Rijeka skreće pozornost na sve izraženiji problem nedostatka stručnjaka i sustavne podrške, pod motom "Nema inkluzije bez stručne podrške".

Ovogodišnjim obilježavanjem žele jasno poručiti: potrebna su sustavna ulaganja u edukaciju i zapošljavanje stručnjaka, razvoj usluga u zajednici te osiguravanje njihove dostupnosti svim osobama s autizmom - bez obzira na dob i razinu potrebne podrške.

Ispočetka je sve išlo jako sporo, ali posljednjih pet godina kao da su se stvari ipak malo ubrzale, kao da su vlada, lokalna samouprava i institucije ipak svjesniji da broj autističnih u društvu raste i da im je sustavna podrška neophodna. A sve što roditelji žele je znati da su njihova djeca sigurna, zbrinuta i zadovoljna te da su zadovoljni i oni koji o njima brinu, govori predsjednica udruge Lidija Penko koja o autističnoj osobi skrbi i sa sustavom se bori već više od 30 godina. 

Poslušajte zašto hvali grad Rijeku i govori o potrebi motivacije mladih ljudi:

Na Svjetski dan svjesnosti o autizmu, pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić ističe da unatoč godinama upozoravanja, preporuka i različitih strateških dokumenata, Hrvatska nema uspostavljen funkcionalan sustav skrbi za osobe s poremećajima iz spektra autizma.

"Ovo je pitanje odgovornosti države prema jednoj od najranjivijih skupina građana. Vrijeme za deklarativnu podršku je prošlo, a daljnje odgađanje učinkovitih mjera nije prihvatljivo. Potrebne su konkretne, mjerljive i održive promjene koje će osobama s autizmom omogućiti dostojanstven život i stvarno uključivanje u zajednicu. Svako daljnje izostajanje konkretnih mjera znači nastavak prakse u kojoj se teret skrbi prebacuje na obitelji, a osobe s autizmom ostaju na marginama društva", poručio je u priopćenju Jurišić.

Navodi da je prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2025., u Hrvatskoj evidentirano oko 6.900 osoba s poremećajima iz spektra autizma, a procijenjena prevalencija iznosi približno 2 na 1.000 stanovnika. U dječjoj populaciji (019) registrirano je nešto manje od 3.700 djece s poremećajem iz spektra autizma.

Upozorava da u području odgoja i obrazovanja izostaju stvarne prilagodbe i inovativni modeli rada i kurikuluma, pri čemu se djecu pokušava uklopiti u sustav koji nije spreman za njih, umjesto da se sustav prilagodi njihovim potrebama.

Nakon završetka obrazovanja, osobe s autizmom gotovo u potpunosti nestaju iz sustava podrške. Socijalne usluge za odrasle su nedostatne, neadekvatne ili uopće ne postoje, zbog čega velik broj osoba ostaje u obiteljima bez ikakve stručne podrške ili završava u neprimjerenim oblicima skrbi.