Kako spriječiti rak pluća?
Foto: Ilustracija / Shutterstock
Pušite? Ili ste nekad pušili? Možda živite ili radite s osobom koja to redovito čini? Poslušajte ovotjednu emisiju "Zovi doktora". Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) i rak pluća više nisu bolesti starijih – sve češće pogađaju ljude u četrdesetima, a rizici su daleko veći nego što većina misli.
U emisiji Zovi doktora gostovala je specijalistica pulmologije Helena Smokrović iz KBC-a Rijeka, upozorivši na dvije bolesti koje predstavljaju ozbiljan javnozdravstveni problem – KPB i karcinom pluća.
„KOPB je teška bolest, često neprepoznata na vrijeme, karakterizirana upalom bronha i otežanim disanjem koje pacijenti često ignoriraju“, rekla je dr. Smokrović. Simptomi uključuju kronični kašalj, stvaranje sputuma, intoleranciju napora i česte egzacerbacije koje mogu biti fatalne.
Glavni uzrok? Pušenje. Ali ne samo aktivno – jednako je opasno i pasivno udisanje dima, kao i boravak u prostorima s čađom i toksičnim česticama.
Recimo, ako ste izloženi duhanskom dimu na poslu ili u kućanstvu imate otprilike 20 do 25% veću šansu za oboljeti od karcinoma pluća. Ako ste tome izloženi na poslu dakle, ako provedete svaki dan 12 sati u zatvorenom prostoru gdje se aktivno puši – tada se rizik može i udvostručiti, govori Smokrović.
Dr. Smokrović upozorava: „Nažalost, danas i osnovnoškolci već puše pola kutije cigareta dnevno. Prvi ozbiljni slučajevi kroničnog bronhitisa javljaju se već kod 35-godišnjaka.“
Zanimalo nas je i što je s novotarijama na tržištu, odnosno jesu li električne cigarete zaista bolje rješenje? Dr. Smokrović odlučno kaže da je to još veći problem:
“Pa znate što, kod nas na zavodu petero nas je specijalista pulmologije i niti jedan pulmolog ne puši. Ali kad bi nam se baš moralo reći da li ćemo pušiti električnu cigaretu ili ćemo pušiti običnu klasičnu cigaretu, mi bismo rekli običnu klasičnu cigaretu. Iz razloga što s ovim novim novotarijama vi direktno narušavate arhitektoniku plućnog intersticija. To je rahli dio plućnog tkiva gdje se izmjenjuju plinovi u krvi na razini kapilara. To je dio koji je ključan za dobru i adekvatnu oksigenaciju. Sve te nove novotarije koje dječica između 13. i 17. godine puše – nisu ni svjesni da će kasnije, s određenim postotkom, imati promjene na razini plućnog intersticija.”
Helena Smokrović, pulmologinja
Još poraznija je povezanost s rakom pluća. Preko 90% pacijenata s karcinomom su pušači – bivši ili aktualni. Preživljenje? Petoogodišnje stope su među najnižima kod svih karcinoma. „Ljudi se često dijagnosticiraju tek u uznapredovalim stadijima kad operacija više nije opcija“, objašnjava.
“Najtužnija rečenica koju čujem na bronhoskopiji je: Zašto nisam prestao pušiti ranije? I onda ostane ta neka tuga u prostoru koja se neda zaobići”
Helena Smokrović, pulmologinja
Posebno je istaknuta i ranjivost žena – iako često nepušačice, genetski čimbenici i pasivna izloženost čine ih rizičnom skupinom.
Ipak, ima nade – pokrenut je Nacionalni program ranog otkrivanja raka pluća, gdje obiteljski liječnici mogu uputiti pacijente na CT toraksa – pretragu koja može spasiti život.
U emisiju su se javljali i slušatelji sa svojim pitanjima.
Poslušajte "Zovi doktora":
Zovi doktora - plućne bolesti - Helena Smokrović
Pulmologinja Helena Smokrović u gostima Vedrani Lisica Pavlović u emisiji "Zovi doktora"
Foto: Meri Polić / Radio Rijeka
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.