Val lažnih dojava nije šala: "Cilj je destabilizacija sustava i iscrpljivanje resursa"

Serija lažnih dojava o bombama koja je početkom tjedna zahvatila više hrvatskih gradova ponovno je otvorila pitanje sigurnosti, ali i stvarnih motiva počinitelja. Iako se na prvi pogled može činiti riječ o izoliranim incidentima ili "dječjim nepodopštinama", stručnjaci upozoravaju da je slika daleko ozbiljnija. 

U razgovoru za Radio Rijeku, stručnjak za kibernetičku sigurnost Marko Gulan upozorava kako se slični obrasci ponavljaju iz godine u godinu – no ovog puta s potencijalno opasnijim posljedicama.

Prema njegovim riječima, ovakve dojave ne bi se smjele banalizirati. Umjesto toga, treba ih promatrati u širem sigurnosnom kontekstu.

- Ne govorimo o dječjoj igri ni bezazlenoj šali, nego o hibridnom djelovanju čiji je cilj destabilizacija sigurnosnih sustava i iscrpljivanje resursa, naglašava Gulan.

Takve aktivnosti imaju dvostruki učinak – s jedne strane opterećuju policiju i hitne službe, a s druge stvaraju atmosferu nesigurnosti. 

No, Gulan upozorava da postoji i treći, možda najopasniji efekt. Ako se ovakvi incidenti nastave, postoji rizik da društvo razvije svojevrsnu "otpornost" na prijetnje, ali u pogrešnom smislu:

Vrijeme u kojem se sve događa dodatno pojačava zabrinutost. Uoči turističke sezone, ovakve vijesti mogu utjecati na percepciju Hrvatske kao sigurne destinacije, a time i na gospodarstvo.

Istodobno, pitanje koje se najčešće postavlja jest zašto počinitelji još nisu pronađeni?  Odgovor leži u tehnološkoj stvarnosti.

Iako način izvedbe ne djeljuje profesionalno, govori Gulan, to ne znači da iza svega ne stoji organizirana skupina. 

Upravo suprotno – takva "traljavost"  može biti i način prikrivanja pravih tragova.

Dodatni problem je što ovakvi slučajevi često prelaze nacionalne granice. 

Ako se infrastruktura koristi izvan Hrvatske, bez međunarodne suradnje šanse za brzo otkrivanje počinitelja značajno se smanjuju.

Kad je riječ o prevenciji, mogućnosti su ograničene. 

Digitalni prostor je globalan i teško ga je kontrolirati, no Gulan naglašava da rješenje leži u dugoročnim ulaganjima – jačanju kibernetičke sigurnosti, boljem povezivanju sustava i razvoju alata za rano otkrivanje prijetnji.

Istodobno, ključno je i ponašanje građana i institucija:

-Moramo razvijati otpornost na paniku, ali nikako ne smijemo ignorirati prijetnje – čak i ako se ponavljaju, zaključuje Gulan.

Poslušajte cijeli razgovor: