EU godišnje gubi ogroman novac zbog nejednakosti u plaćama

Prošli petak obilježen je Europski dan jednakih plaća, a tada smo saznali i porazni podatak da žene na razini Europske unije za 1 euro koji u prosjeku zarade muškarci, zarađuju 87 centi. U nekim sektorima te su razlike velike, u nekim sektorima ih nema. No u prosjeku jaz u plaćama između muškaraca i žena na europskoj razini iznosi oko 13 posto.

Prema podacima Eurostata za 2022., najveća neravnoteža u plaćama između žena i muškaraca zabilježena je u Estoniji, gdje su žene za jednake poslove plaćene 21,3 posto manje od muškaraca, dok je najmanji jaz u plaćama zabilježen u Luksemburgu, gdje plaće čak idu u korist žena za 0,7 posto. U Hrvatskoj je ta razlika nešto manja nego na razini EU-a. Zbog tog nesrazmjera žene od 15. studenog do kraja godine, simbolično rečeno, rade besplatno. 

- Brojni su čimbenici koji utječu na ovaj porazni podatak. Žene češće rade na slabije plaćenim poslovima koji podrazumijevaju skraćeno radno vrijeme. Čak 75 posto od ukupnog broja zaposlenih u nepunom radnom vremenu čine žene. Uz to, žene se najčešće brinu o kućanstvu i djeci pa se nerijetko događa da prekidaju karijeru upravo zbog toga. Oko 90 posto poslova u sektoru skrbi rade žene. Tu je i tzv. segregacija poslova budući da su žene zaposlene na 73 posto radnih mjesta u područjima obrazovanja, zdravstvenog sustava i socijalnog rada, koji se smatraju slabije plaćenim sektorima. Sve to dovodi do nejednakosti u plaćama, u konačnici i do manjih mirovina i financijske ovisnosti o muškarcima - rekla je u emisiji Europlan hrvatska eurozastupnica Sunčana Glavak. 

Posebno velika razlika u plaćama vidi se na rukovodećim položajima, na kojima je daleko manje žena od muškaraca. 

- Čak 65 posto takvih položaja čine muškarci. Također, velika većina zaposlenih u znanstvenim i tehničkim krugovima su muškarci. Profesije s najvećim razlikama u bruto satnicama u EU su menadžeri - žene na takvim poslovima zarađuju 23 posto manje od muškaraca - navodi Glavak. 

Što bi donijelo izjednačavanje plaća?

Podaci Europskog instituta za ravnopravnost pokazuju da bi smanjivanje razlike ili izjednačavanje plaća donijelo višestruke društvene i gospodarske dobrobiti ne samo za EU, već i za same države članice.

- Kada bi žene uistinu imale jednake prilike kao i muškarci, BDP po stanovniku u Europskoj uniji mogao bi se povećati do 3,15 bilijuna eura do 2050. godine. To je uistinu ogroman novac i Europska unija ulaže maksimalne napore kako bi se te razlike uklonile - ističe Glavak. 

Europski parlament je u ožujku prošle godine usvojio Direktivu o transparentnosti plaća koja propisuje mjere kojima bi se osiguralo da žene i muškarci u EU dobiju jednaku plaću za isti rad. Svatko tko konkurira za određeni posao trebao bi dobiti informacije o početnoj plaći ili njezinu rasponu na način kojim se osiguravaju informirani i transparentni pregovori o plaći. Stupanjem na snagu ove direktive, države članice imaju rok od tri godine da je prenesu u nacionalna zakonodavstva. 

U studenom 2022. Europski parlament usvojio je Direktivu žene u odborima, prema kojoj sva velika trgovačka društva uvrštena na burzu u EU-u moraju poduzeti mjere za povećanje prisutnosti žena na čelnim pozicijama. Direktivom će se uvesti transparentni postupci zapošljavanja u poduzećima kako bi se osiguralo da do kraja lipnja 2026. najmanje 40 posto radnih mjesta neizvršnih direktora ili 33 posto svih direktorskih mjesta bude popunjeno podzastupljenim spolom. U Hrvatskom saboru glasat će se o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima kojima se Direktiva implementira u hrvatsko zakonodavstvo, a njome će biti obuhvaćena 24 trgovačka društva.

Donesena je i Strategija za ravnopravnost spolova do 2025., Akcijski plan za ravnopravnost spolova i osnaživanje žena u vanjskim aktivnostima do 2025., Europska strategija za skrb, a regulirane su i odgovarajuće minimalne plaće za radnike te poboljšanje ravnoteže između posla i privatnog života roditelja i skrbnika.

Ovaj programski sadržaj ostvaren je uz potporu i u suradnji s Europskim parlamentom. Za pripremu i sadržaj objavljenih vijesti odgovoran je isključivo HRT.